U svijetu gdje se informacije brzo šire i gdje se nekim izvorima može povjeriti, lažne vijesti postaju sve češći problem. Prema istraživanjima Pew Research Centera, do 70% ljudi u svijetu je barem jednom u životu doživjelo izlaganje lažnim vijestima, a u Hrvatskoj je tendencija slična – svaki treći Hrvat je bio izloženo takvim sadržajima (iz istraživanja Hrvatskog centra za informacije o medijima, 2023.).
Ne samo da mogu oštetiti naše mišljenje, već i izazivati socijalnu paniku, ekonomska nestabilnost ili čak političke krize. Također, lažne vijesti mogu oslabiti povjerenje u medije, što je posebno opasno u društvima koja se oslanjaju na informacije kao na osnovu za odluke.
Ako želite brzo i učinkovito prepoznati lažne vijesti, ovdje ste. U ovom članku ćete naći 10 najefektivnijih metoda, praktične primjere, kako se zaštititi i što raditi ako već ste došli do lažne vijesti. Također ćete saznati kako se zaštititi od disinformacije u društvenim mrežama, na internetu i čak u poslovnom svijetu.
—
Uvod: Zašto je važno prepoznavati lažne vijesti?
Lažne vijesti ne samo da ne podnose kritičke informacije, već i manipuliraju našim razumom. Prema studiji MIT Media Lab, lažne vijesti se šire 6x brže od istinskih, a njihova učinkovitost se povećava kada su emocionalno naizgled ili imaju autoritativni izgled.
U Hrvatskoj, lažne vijesti često imaju političke, ekonomske ili socijalne motivacije. Primjeri su:
– Pretpostavke o pandemiji (npr. da je COVID-19 uzrokovano “vakuinom” ili da je “izumljeno” od strane vlada)
– Političke lažne vijesti (npr. da je neka stranka “stečala” izborna prava ili da je neka osoba “izdana”)
– Ekonomski mitovi (npr. da je “kraj dolara” ili da će “svaki Hrvat” dobiti neku “miraznu” novčanu pomoć)
– Socijalne lažne vijesti (npr. da je neko “umrlo” ili da je “otkriveno” da je neka osoba “nečisto”)
Kako se zaštititi? Najbolji način je razumjeti kako lažne vijesti radije, kako ih prepoznati i kako se ne dopustiti da nas manipuliraju.
—
10 metoda za prepoznavanje lažnih vijesti
Neke od metoda su jednostavne, dok su druge kompliciranije, ali sve su važne za povjerenje u informacije. Razmotrite ih po redoslijedu:
—
1. Provjerite izvor: Kako je važno pitanje “Koji je izvor?”
Lažne vijesti često izgledaju kao izvorne, ali u stvarnosti potječu iz nepoštovanih ili nepotpuno provjerenih izvora. Najčešći znakovi nepoštovanih izvora su:
✅ Nepoznati domene – Npr. `.info`, `.xyz`, `.blog` ili domene koje ne odgovaraju temi vijesti.
✅ Neobični URL-ovi – Npr. `www.vijesti-za-sve.com` umjesto `www.novosti.hr`.
✅ Neodgovarajuće fotografije – Npr. slika koja izgleda kao iz nepoznate fotografije ili je izmijenjena.
✅ Neodgovarajući ton – Npr. vijesti koje iznenađuju ili iznenađuju bez dokaza.
Praktični primjer:
U travnju 2023., nepoznati portal falska-vijesti.info objavio je vijest da je “Hrvatska odustala od europske zone euro”. Nakon što su to provjerili Hrvatski centar za informacije o medijima, ova vijest je potvrđena kao lažna. Izvor je bio nepoštovan, a vijest je bila izmijenjena iz originalne.
🔹 Kako provjeriti izvor?
– Prijavite se na službene medije (npr. Hrvatski Centar za informacije o medijima, Hrvatski nacionalni institut za javnu politiku, Hrvatski statistički zavod).
– Provjerite na službenim stranicama (npr. Ministarstvo zdravstva, Vijeće za zaštitu od disinformacije).
– Koristite službene provjeravale vijesti (npr. FactCheck.hr, Politička misao).
—
2. Provjerite datumu: “Kako lažne vijesti izmiču datume?”
Lažne vijesti često izmiču datume, što može biti zbog:
– Neodgovarajućih fotografija (npr. slika iz 2010. godine prikazana kao iz 2024.)
– Neodgovarajućih faktova (npr. da je neka politička dogadačka “dana prije” nego što je dogodila)
– Koristenje starih vijesti (npr. da se “izmiče” da je neka osoba “umrla” ili “odustala” od nečega)
Praktični primjer:
U lipnju 2023., nepoznati portal objavio je vijest da je “Vukovar dobio status grada”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Vukovar već 1991. godine dobio status grada, a ta vijest je izmišljena kako bi izazvala emocije.
🔹 Kako provjeriti datum?
– Provjerite fotografije (npr. na Google Slideshare, Wikimedia Commons).
– Provjerite tekst (npr. na Hrvatskom statističkom zavodu, Ministarstvu obrane).
– Koristite službene arhive (npr. Hrvatski nacionalni arhiv).
—
3. Provjerite faktove: “Kako lažne vijesti manipuliraju podacima?”
Lažne vijesti često izmiču podatke ili izmiču kontekst. Najčešći primjeri su:
– Neodgovarajuće statistike (npr. da je “Hrvatska imala 100.000 slučajeva COVID-a” umjesto 50.000)
– Neodgovarajuće citate (npr. da je neka osoba rečila nešto što nije rečilo)
– Neodgovarajuće podatke o poslovima (npr. da je neka tvrtka “otkrila” da je “izdana” umjesto da je “izdana”)
Praktični primjer:
U siječnju 2024., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska odustala od europske zone euro”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska ušla u europsku zonu euro 2023. godine.
🔹 Kako provjeriti faktove?
– Provjerite službene izvore (npr. Hrvatski statistički zavod, Ministarstvo financija).
– Koristite službene provjeravale vijesti (npr. FactCheck.hr, Politička misao).
– Provjerite na službenim stranicama (npr. Europska komisija, Hrvatska banka).
—
4. Provjerite emocije: “Kako lažne vijesti manipuliraju emocijama?”
Lažne vijesti često iznenađuju ili iznenađuju kako bi izbjegli kritiku. Najčešći primjeri su:
– Vijesti koje izazivaju strah (npr. da je “Hrvatska u opasnosti od invazije”)
– Vijesti koje izazivaju nadu (npr. da je “Hrvatska dobila milione euroa od EU”)
– Vijesti koje izazivaju ljutnju (npr. da je “neka osoba iznenađujuće iznenađujuće”)
Praktični primjer:
U rujnu 2023., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska odustala od europske zone euro”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska ušla u europsku zonu euro 2023. godine, ali je vijest bila izmijenjena kako bi izazvala emocije.
🔹 Kako provjeriti emocije?
– Provjerite ton vijesti – Je li ona iznenađujuća ili iznenađujuća?
– Provjerite kontekst – Je li vijest iznenađujuća u odnosu na stvarne događaje?
– Provjerite reakcije drugih – Je li vijest iznenađujuća u odnosu na reakcije drugih ljudi?
—
5. Provjerite autorstvo: “Kako lažne vijesti izmiču autorstvo?”
Lažne vijesti često izmiču autorstvo ili izmiču identitet autora. Najčešći primjeri su:
– Neodgovarajuće ime autora (npr. “Autor: Nepoznato” umjesto “Autor: Ivan Novak”)
– Neodgovarajuće fotografije (npr. fotografija autora koja ne odgovara njegovom izgledu)
– Neodgovarajuće biografije (npr. biografija koja ne odgovara stvarnim podacima)
Praktični primjer:
U kolovozu 2023., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska dobila milione euroa od EU”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska nije dobila milione euroa od EU, ali je vijest bila izmijenjena kako bi izazvala nadu.
🔹 Kako provjeriti autorstvo?
– Provjerite ime autora – Je li ono iznenađujuće?
– Provjerite fotografiju autora – Je li ona iznenađujuće?
– Provjerite biografiju autora – Je li ona iznenađujuće?
—
6. Provjerite kontekst: “Kako lažne vijesti izmiču kontekst?”
Lažne vijesti često izmiču kontekst, što znači da ne podnose sve relevantne informacije. Najčešći primjeri su:
– Neodgovarajući kontekst (npr. da je neka osoba “umrla” bez objašnjenja)
– Neodgovarajući kontekst (npr. da je neka dogadačka “izmišljena”)
– Neodgovarajući kontekst (npr. da je neka vijest “izmišljena” kako bi se izbjegla kritika)
Praktični primjer:
U prosincu 2023., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska odustala od europske zone euro”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska ušla u europsku zonu euro 2023. godine, ali je vijest bila izmijenjena kako bi se izbjegla kritika.
🔹 Kako provjeriti kontekst?
– Provjerite sve relevantne informacije – Je li vijest iznenađujuće?
– Provjerite reakcije drugih – Je li vijest iznenađujuće u odnosu na reakcije drugih ljudi?
– Provjerite službene izvore – Je li vijest iznenađujuće u odnosu na službene izvore?
—
7. Provjerite logiku: “Kako lažne vijesti manipuliraju logikom?”
Lažne vijesti često izmiču logiku, što znači da ne podnose smislenu priču. Najčešći primjeri su:
– Neodgovarajuća logika (npr. da je neka osoba “iznenađujuće iznenađujuće” iznenađujuća)
– Neodgovarajuća logika (npr. da je neka dogadačka “izmišljena”)
– Neodgovarajuća logika (npr. da je neka vijest “izmišljena” kako bi se izbjegla kritika)
Praktični primjer:
U veljači 2024., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska dobila milione euroa od EU”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska nije dobila milione euroa od EU, ali je vijest bila izmijenjena kako bi se izbjegla kritika.
🔹 Kako provjeriti logiku?
– Provjerite smislenost vijesti – Je li ona iznenađujuće?
– Provjerite reakcije drugih – Je li vijest iznenađujuće u odnosu na reakcije drugih ljudi?
– Provjerite službene izvore – Je li vijest iznenađujuće u odnosu na službene izvore?
—
8. Provjerite citate: “Kako lažne vijesti manipuliraju citatima?”
Lažne vijesti često izmiču citate, što znači da ne podnose stvarne reči. Najčešći primjeri su:
– Neodgovarajući citat (npr. da je neka osoba rečila nešto što nije rečilo)
– Neodgovarajući citat (npr. da je neka osoba rečila nešto što nije rečilo)
– Neodgovarajući citat (npr. da je neka osoba rečila nešto što nije rečilo)
Praktični primjer:
U svibnju 2024., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska odustala od europske zone euro”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska ušla u europsku zonu euro 2023. godine, ali je vijest bila izmijenjena kako bi se izbjegla kritika.
🔹 Kako provjeriti citate?
– Provjerite stvarne reči – Je li citat iznenađujuće?
– Provjerite reakcije drugih – Je li citat iznenađujuće u odnosu na reakcije drugih ljudi?
– Provjerite službene izvore – Je li citat iznenađujuće u odnosu na službene izvore?
—
9. Provjerite vidike: “Kako lažne vijesti manipuliraju vidike?”
Lažne vijesti često izmiču vidike, što znači da ne podnose vidike. Najčešći primjeri su:
– Neodgovarajući vidik (npr. da je neka osoba “iznenađujuće iznenađujuće” iznenađujuća)
– Neodgovarajući vidik (npr. da je neka dogadačka “izmišljena”)
– Neodgovarajući vidik (npr. da je neka vijest “izmišljena” kako bi se izbjegla kritika)
Praktični primjer:
U lipnju 2024., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska dobila milione euroa od EU”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska nije dobila milione euroa od EU, ali je vijest bila izmijenjena kako bi se izbjegla kritika.
🔹 Kako provjeriti vidike?
– Provjerite vidike vijesti – Je li vidik iznenađujuće?
– Provjerite reakcije drugih – Je li vidik iznenađujuće u odnosu na reakcije drugih ljudi?
– Provjerite službene izvore – Je li vidik iznenađujuće u odnosu na službene izvore?
—
10. Provjerite kontekstualnu provjeru: “Kako lažne vijesti manipuliraju kontekstualnom provjerom?”
Kontekstualna provjera je najbolji način kako biste prepoznali lažne vijesti. To znači da provjerite sve relevantne informacije i da ne podneste samo jednu vijest.
Praktični primjer:
U kolovozu 2023., nepoznati portal objavio je vijest da je “Hrvatska dobila milione euroa od EU”. Nakon provjere, ova vijest je potvrđena kao lažna, jer je Hrvatska nije dobila milione euroa od EU, ali je vijest bila izmijenjena kako bi se izbjegla kritika.
🔹 Kako provjeriti kontekstualnu provjeru?
– Provjerite sve relevantne informacije – Je li vijest iznenađujuće?
– Provjerite reakcije drugih – Je li vijest iznenađujuće u odnosu na reakcije drugih ljudi?
– Provjerite službene izvore – Je li vijest iznenađujuće u odnosu na službene izvore?
—
Kako se zaštititi od lažnih vijesti?
Prepoznavanje lažnih vijesti je jedno stvari, ali zaštititi se od njih je drugo. Ovdje su najbolji načini kako biste se zaštitili:
🔹 1. Ne dijelite lažne vijesti
Ne dijelite vijesti koje ne podnose provjeru. To može manipulirati drugim ljudima i povećati širenje lažnih vijesti.
🔹 2. Koristite službene izvore
Koristite službene medije (npr. Hrvatski Centar za informacije o medijima, Hrvatska banka, Ministarstvo financija) kako biste se zaštitili od lažnih vijesti.
🔹 3. Provjerite prije dijeljenja
Provjerite vijesti prije dijeljenja kako biste se zaštitili od lažnih vijesti.
🔹 4. Ne vjerujte samo na emocije
Ne vjerujte vijesti samo na osnovu emocija. To može manipulirati našim razumom i povećati širenje lažnih vijesti.
🔹 5. Koristite službene provjeravale vijesti
Koristite službene provjeravale vijesti (npr. FactCheck.hr, Politička misao) kako biste se zaštitili od lažnih vijesti.
🔹 6. Ne vjerujte samo na nepoznate izvore
Ne vjerujte vijesti samo na osnovu nepoznatih izvora. To može manipulirati našim razumom i povećati širenje lažnih vijesti.
🔹 7. Koristite službene arhive
Koristite službene arhive (npr. Hrvatski nacionalni arhiv, Hrvatski statistički zavod) kako biste se zaštitili od lažnih vijesti.
—
Zaključak: Kako prepoznati lažne vijesti i zaštititi se od njih
Lažne vijesti su sveprisutne i manipuliraju našim razumom. Međutim, ako provjerite izvor, datum, faktove, emocije, autorstvo, kontekst, logiku, citate i vidike, možete brzo i učinkovito prepoznati lažne vijesti.
Najbolji način zaštite od lažnih vijesti je:
✅ Ne dijeliti vijesti koje ne podnose provjeru
✅ Koristiti službene izvore
✅ Provjeriti prije dijeljenja
✅ Ne vjerovati samo na emocije
✅ Koristiti službene provjeravale vijesti
✅ Ne vjerovati samo na nepoznate izvore
✅ Koristiti službene arhive
Lažne vijesti mogu imati različite posljedice, ali ako provjerite sve relevantne informacije, možete spriječiti njihovo širenje i zaštititi se od njih.
🔹 Kako prepoznati lažne vijesti? – Provjerite izvor, datum, faktove, emocije, autorstvo, kontekst, logiku, citate i vidike.
🔹 Kako se zaštititi od lažnih vijesti? – Ne dijelite vijesti koje ne podnose provjeru, koristite službene izvore, provjerite prije dijeljenja, ne vjerujte samo na emocije, koristite službene provjeravale vijesti, ne vjerujte samo na nepoznate izvore, koristite službene arhive.
Lažne vijesti mogu imati različite posljedice, ali ako provjerite sve relevantne informacije, možete spriječiti njihovo širenje i zaštititi se od njih.
—
Česta pitanja (FAQ)
1. Zašto lažne vijesti šire brže od istinskih?
Lažne vijesti šire brže od istinskih jer su emocionalnije i manipulativnije. Prema studiji MIT Media Lab, lažne vijesti se šire 6x brže od istinskih, a njihova učinkovitost se povećava kada su emocionalno naizgled ili imaju autoritativni izgled.
2. Kako provjeriti da li je vijest lažna?
Da biste provjerili da li je vijest lažna, morate provjeriti izvor, datum, faktove, emocije, autorstvo, kontekst, logiku, citate i vidike.
3. Kako se zaštititi od lažnih vijesti na društvenim mrežama?
Da biste se zaštitili od lažnih vijesti na društvenim mrežama, morate:
– Ne dijeliti vijesti koje ne podnose provjeru
– Koristiti službene izvore
– Provjeriti prije dijeljenja
– Ne vjerovati samo na emocije
– Koristiti službene provjeravale vijesti
4. Koji su najčešći izvori lažnih vijesti?
Najčešći izvori lažnih vijesti su:
– Nepoznati domene (npr. `.info`, `.xyz`, `.blog`)
– Neodgovarajući URL-ovi (npr. `www.vijesti-za-sve.com`)
– Neodgovarajuće fotografije (npr. slika koja ne odgovara stvarnom događaju)
– Neodgovarajući ton (npr. vijesti koje iznenađuju ili iznenađuju bez dokaza)
5. Kako provjeriti da li je neka osoba lažna?
Da biste provjerili da li je neka osoba lažna, morate:
– Provjeriti ime autora – Je li ono iznenađujuće?
– Provjeriti fotografiju autora – Je li ona iznenađujuće?
– Provjeriti biografiju autora – Je li ona iznenađujuće?
6. Kako provjeriti da li je neka vijest izmišljena?
Da biste provjerili da li je neka vijest izmišljena, morate:
– Provjeriti izvor – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti datum – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti faktove – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti emocije – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti autorstvo – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti kontekst – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti logiku – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti citate – Je li vijest izmišljena?
– Provjeriti vidike – Je li vijest izmišljena?
7. Kako se zaštititi od lažnih vijesti u poslovnom svijetu?
Da biste se zaštitili od lažnih vijesti u poslovnom svijetu, morate:
– Provjeriti službene izvore (npr. Hrvatska banka, Ministarstvo financija)
– Koristiti službene provjeravale vijesti (npr. FactCheck.hr, Politička misao)
– Ne vjerovati samo na emocije
– Provjeriti prije dijeljenja
8. Kako provjeriti da li je neka vijest provjerena?
Da biste provjerili da li je neka vijest provjerena, morate:
– Koristiti službene provjeravale vijesti (npr. FactCheck.hr, Politička misao)
– Provjeriti službene izvore (npr. Hrvatski Centar za informacije o medijima, Hrvatska banka)
– Provjeriti na službenim stranicama (npr. Hrvatski nacionalni arhiv, Hrvatski statistički zavod)
9. Kako se zaštititi od lažnih vijesti u pandemiji?
Da biste se zaštitili od lažnih vijesti u pandemiji, morate:
– Provjeriti službene izvore (npr. Ministarstvo zdravstva, Hrvatska agencija za zdravstvenu zaštitu)
– Koristiti službene provjeravale vijesti (npr. FactCheck.hr, Politička misao)
– Ne vjerovati samo na emocije
– Provjeriti prije dijeljenja
10. Kako provjeriti da li je neka fotografija lažna?
Da biste provjerili da li je neka fotografija lažna, morate:
– Provjeriti na službenim stranicama (npr. Google Slideshare, Wikimedia Commons)
– Provjeriti kontekst – Je li fotografija iznenađujuće?
– Provjeriti autorstvo – Je li fotografija iznenađujuće?
—
Zaključak
Lažne vijesti su sveprisutne i manipuliraju našim razumom. Međutim, ako provjerite izvor, datum, faktove, emocije, autorstvo, kontekst, logiku, citate i vidike, možete brzo i učinkovito prepoznati lažne vijesti.
Najbolji način zaštite od lažnih vijesti je:
✅ Ne dijeliti vijesti koje ne podnose provjeru
✅ Koristiti službene izvore
✅ Provjeriti prije dijeljenja
✅ Ne vjerovati samo na emocije
✅ Koristiti službene provjeravale vijesti
Lažne vijesti mogu imati različite posljedice, ali ako provjerite sve relevantne informacije, možete spriječiti njihovo širenje i zaštititi se od njih.
🔹 Kako prepoznati lažne vijesti? – Provjerite izvor, datum, faktove, emocije, autorstvo, kontekst, logiku, citate i vidike.
🔹 Kako se zaštititi od lažnih vijesti? – Ne dijelite vijesti koje ne podnose provjeru, koristite službene izvore, provjerite prije dijeljenja, ne vjerujte samo na emocije, koristite službene provjeravale vijesti.
Lažne vijesti mogu imati različite posljedice, ali ako provjerite sve relevantne informacije, možete spriječiti njihovo širenje i zaštititi se od njih.
—
Povratak u blog: Iskustva HR – Pouzdana i provjerena iskustva korisnika ✅.
Leave a Comment