Europski Instrument za oporavak i otpornost, ključni financijski mehanizam Europske unije, pokrenuo je niz projekata diljem Hrvatske, čiji je cilj potaknuti gospodarski i socijalni oporavak nakon pandemije koronavirusa. Republika Hrvatska osigurala je značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), namijenjena provedbi reformi i ulaganja u skladu s europskim prioritetima. Županije, kao ključni nositelji lokalnog razvoja, aktivno se uključuju u povlačenje ovih sredstava, fokusirajući se na sektore poput obrazovanja, zdravstva i energetske učinkovitosti.
Mehanizam za oporavak i otpornost predstavlja ambiciozan plan Europske komisije za jačanje otpornosti europskih gospodarstava i društava na buduće krize, istovremeno potičući zelenu i digitalnu tranziciju. Ukupna vrijednost ovog privremenog instrumenta iznosi 723,8 milijardi eura, podijeljenih na bespovratna sredstva i povoljne zajmove. Sredstva su usmjerena na šest ključnih područja politike: zelena tranzicija, digitalna transformacija, pametan, održiv i uključiv rast, socijalna i teritorijalna kohezija, institucionalna otpornost (zdravstvena, gospodarska i socijalna) te politike usmjerene na sljedeću generaciju, djecu i mlade.
Hrvatska je za svoj Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura), od čega je značajan dio namijenjen bespovratnim sredstvima. Plan je strukturiran kroz pet komponenti koje obuhvaćaju gospodarstvo, javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo, uz dodatnu inicijativu usmjerenu na obnovu zgrada.
Županije kao pokretači investicija
Županije igraju vitalnu ulogu u provedbi NPOO-a jer su osnivači mnogih javnih ustanova, posebice u sektorima obrazovanja i zdravstva. Prepoznavši potencijal europskih sredstava, županije su se pripremale kako bi se pravovremeno prijavile na natječaje i povukle financijska sredstva za kapitalna ulaganja. Glavni fokus stavljen je na izgradnju novih i obnovu postojećih objekata, s posebnim naglaskom na poboljšanje uvjeta za djecu i mlade te jačanje zdravstvene skrbi.
Brojne županije već su u fazi pripreme ili pokretanja velikih projekata. Primjerice, Virovitičko-podravska županija planira izgradnju nove gimnazije u Virovitici te nove osnovne škole u Pitomači i Orahovici, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave. Također, razvijaju se projekti izgradnje sportskih dvorana i obnove zgrada, poput doma zdravlja u Slatini i nekoliko školskih objekata. Osim obrazovnih institucija, županija radi i na projektima poput obnove zavoda za hitnu medicinu te energetskoj obnovi zgrada. Posebno zanimljivi projekti uključuju izgradnju sušionice povrća, prve takve vrste u Hrvatskoj, te centra za pametnu poljoprivredu, što ukazuje na diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti na lokalnoj razini.
Međimurska županija usmjerena je na potpunu revitalizaciju zdravstvenog sustava te priprema škole za jednosmjensku nastavu. Zadarska županija, s dugogodišnjim iskustvom u ulaganjima u obnovljive izvore energije, planira postavljanje solarnih panela na bolničke objekte, s obzirom na njihovu neprekidnu potrebu za energijom.
Energetska obnova i održivost
Jedan od ključnih prioriteta Mehanizma za oporavak i otpornost jest zelena tranzicija, što se odražava i u projektima županija. Osim izgradnje novih energetski učinkovitih zgrada, velika pozornost posvećuje se energetskoj obnovi postojećih javnih objekata, uključujući vrtiće, škole i bolnice. Ovi projekti ne samo da smanjuju troškove energije, već doprinose i poboljšanju uvjeta boravka i rada u tim ustanovama, te smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Mogućnost financiranja obuhvaća i infrastrukturne projekte, poput izgradnje skele preko rijeke Drave na otok Križnicu, čime se otvaraju nove mogućnosti za turistički i rekreacijski razvoj.
Digitalizacija i modernizacija javnih usluga
Digitalna transformacija je drugi ključni stup Mehanizma, a županije značajno doprinose tom procesu. Nakon preuzimanja ureda državne uprave, uspostavljeni su brojni digitalni servisi koji olakšavaju građanima pristup javnim uslugama, poput sustava “e-novorođenče”, “e-pristojbe” i “e-prijavavjenčanja”. Daljnja ulaganja u digitalizaciju javne uprave i obrazovnog sustava doprinose efikasnosti, transparentnosti i dostupnosti usluga.
Projekti financirani kroz Mehanizam, uključujući one predviđene za županije, detaljno su opisani u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, dokumentu koji služi kao strateški okvir za korištenje europskih sredstava.
Zaključak
Mehanizam za oporavak i otpornost predstavlja jedinstvenu priliku za Hrvatsku da modernizira svoju infrastrukturu, ojača svoje gospodarstvo i poboljša kvalitetu života svojih građana. Angažman županija u povlačenju sredstava za projekte poput izgradnje škola i vrtića, te energetske obnove javnih zgrada, ključan je za postizanje ciljeva NPOO-a. Ovi projekti ne samo da doprinose lokalnom razvoju, već i jačaju dugoročnu otpornost zemlje, čineći je spremnijom za buduće izazove i prilike.
Korištenje europskih sredstava na strateški način, uz snažnu koordinaciju na nacionalnoj i lokalnoj razini, osigurava da se investicije usmjere prema najpotrebnijim sektorima, potičući tako održivi rast i socijalnu koheziju diljem Hrvatske.