Izgradnja budućnosti: Nova paradigma pristupačnog stanovanja u Europi i Hrvatskoj

Stambeno pitanje postalo je jedno od najhitnijih društvenih i ekonomskih izazova diljem Europe, a Hrvatska nije iznimka. Cijene nekretnina i najma dosegnule su rekordne razine, čineći pristojan dom nedostižnim snom za mnoge građane. Ova kriza nije samo ekonomske prirode; ona duboko utječe na kvalitetu života, socijalnu koheziju i budućnost mladih obitelji. U svjetlu ovih izazova, sve je jasnije da je potrebna radikalna promjena u pristupu stanovanju – nova paradigma koja dom stavlja ispred profita. Ovaj članak istražuje korijene stambene krize i predstavlja sveobuhvatna rješenja predložena na europskoj razini, s posebnim osvrtom na situaciju u Hrvatskoj.

Stambena kriza u Europi i Hrvatskoj: Gorući problem

Posljednjih godina svjedoci smo dramatičnog porasta cijena nekretnina i najamnina diljem Europske unije. Iako je taj trend prisutan već desetljećima, događaji poput energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini, pandemije COVID-19 i posljedične inflacije dodatno su pogoršali situaciju. Dok su cijene rasle, dohodak stanovništva nije pratio taj rast, što je rezultiralo smanjenjem kupovne moći i sve većim pritiskom na kućne budžete. Mladi ljudi i obitelji diljem Europe sve su češće prisiljeni napuštati velike gradove ili turistička mjesta jer si ne mogu priuštiti smještaj u blizini posla.

U Hrvatskoj je problem dodatno naglašen snažnim utjecajem turizma. Podaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine otkrivaju alarmantan trend. Dok je 2001. godine 76 posto svih stambenih jedinica bilo u funkciji stanovanja, dvadeset godina kasnije taj je postotak pao za čak 16 posto. Danas, od ukupno 2,38 milijuna stambenih jedinica, gotovo 40 posto, odnosno 958.000 stanova, ne služi za stanovanje. Od toga, oko 600.000 jedinica je prazno, 230.000 koristi se za kratkoročni najam, a 115.000 za poslovne djelatnosti. Ova situacija stvara značajan nedostatak stambenog prostora za stalno stanovanje i potiče daljnji rast cijena.

Europska unija također bilježi zabrinjavajuće trendove. Jedan od deset Europljana ne može si priuštiti adekvatno grijanje doma, a potrebe za energijom za hlađenje rastu s klimatskim promjenama. Dodatno, izgradnja novih stambenih objekata je pod prijetnjom: broj građevinskih dozvola početkom 2024. godine pao je za 32 posto u odnosu na prethodne dvije godine, što je najniža razina u posljednjih devet godina. Svi ovi faktori ukazuju na neodrživost trenutačnog stambenog sustava i hitnu potrebu za promjenom.

Nova paradigma stanovanja: Vizija za budućnost

Suočena s rastućom stambenom krizom, organizacija Housing Europe, koja okuplja pružatelje javnog, zadružnog i socijalnog stanovanja, predlaže “Europski manifest za izlazak iz stambene krize”. Ovaj manifest poziva kreatore politika EU-a da usvoje novu paradigmu stanovanja koja će dom staviti ispred profita i osigurati da svaki građanin ima pristup pristojnom i pristupačnom domu. Ključna je ideja da EU ima moćne alate kojima može ili potaknuti socijalno uključive i održive stambene sustave ili, pak, pogoršati postojeću krizu.

Manifest se temelji na tri ključna stupa:

1. Prigrliti novu paradigmu stanovanja: To znači redefinirati ulogu države i EU-a u osiguravanju prava na dom, prepoznajući stanovanje kao temeljno ljudsko pravo, a ne samo tržišnu robu.
2. Podržati pokret za poštenu energetsku tranziciju: U kontekstu klimatskih promjena i energetske krize, važno je osigurati da energetska tranzicija bude socijalno pravedna i da ne produbljuje energetsko siromaštvo.
3. Riješiti ključne uzroke nepristupačnog stanovanja: To podrazumijeva dubinsku analizu i intervenciju u strukturne probleme koji dovode do visokih cijena i nedostatka pristupačnih opcija.

Kombinirajući ove tri komponente, manifest nudi 20 konkretnih preporuka donositeljima odluka, s ciljem stvaranja pravednijeg i održivijeg stambenog sustava za sve.

Ključni koraci prema održivom i pristupačnom stanovanju

Kako bi se ostvarila vizija pristupačnog stanovanja, Housing Europe predlaže niz konkretnih mjera, podijeljenih u nekoliko tematskih cjelina:

Jačanje financiranja i investicija

• Ojačati financiranje EU-a za stanovanje: Osigurati da sredstva EU-a aktivno promiču javno, zadružno i socijalno stanovanje kao temelj u svim državama članicama, čime se zadovoljava potražnja i stvara pravednije tržište.
• Zaštititi ulaganja u javno, zadružno i socijalno stanovanje: Spriječiti da fiskalna konsolidacija ometa ključna ulaganja u sektor, unatoč raznolikosti izvora financiranja.
• Poboljšati mehanizme smanjenja rizika: Ojačati nacionalne i regionalne strategije koje podupiru održivo, dugoročno financiranje stanovanja, primjerice po uzoru na Nacionalni fond za izgradnju u Danskoj.
• Podržati stambene sustave u istočnoj Europi: Predložiti fond za izgradnju kapaciteta za održive stambene sustave, inspiriran uspješnim inicijativama poput Europske alijanse za socijalno stanovanje.
• Potaknuti odgovorno ulaganje: Riješiti problem nedostatka društveno odgovornog financiranja nekretnina usmjeravanjem sredstava EU-a na privlačenje privatnog financiranja za javno, zadružno i socijalno stanovanje.
• Stvoriti jedinstveni transformacijski fond EU-a za stanovanje: Osigurati redoviti pristup fondovima EU-a za povećanje ulaganja u ovaj sektor, s posebnim izdvajanjima u ERDF-u i ESF-u+, te produljiti Olakšicu za oporavak nakon 2028. godine.
• Uskladiti aktivnosti financiranja EU-a: Standardizirati prihvatljive aktivnosti u svim fondovima EU-a, posebno u urbanim područjima s niskim prihodima, i olakšati kombinirano korištenje fondova.
• Uspostaviti informacijske točke: Pomoći državama članicama u stvaranju središnjih informacijskih točaka za fondove EU-a namijenjene sektoru stanovanja.

Regulatorni okvir i usklađivanje politika

• Osnažiti Europski parlament: Ojačati njegovu ulogu nadzornika protiv špekulacija na tržištu nekretnina.
• Zadržati zamah s ministarskih sastanaka: Osigurati stalnu razmjenu informacija o stambenom zbrinjavanju među državama članicama osnivanjem nove stambene stručne skupine.
• Stvoriti međuresornu radnu skupinu EU-a: Formirati radnu skupinu za procjenu utjecaja zakonodavstva i inicijativa na stanovanje, uključujući sve relevantne generalne uprave.
• Koristiti različite podatke o stanovanju: Osigurati da podaci EU-a obuhvaćaju različite situacije u državama članicama, izbjegavajući oslanjanje na nacionalne prosjeke.
• Revidirati pravila državne potpore: Ubrzati reviziju propisa kako bi se socijalnim, javnim i zadružnim pružateljima omogućilo zadovoljavanje rastućih potreba skupina sa srednjim prihodima.
• Razmotriti pristupačnost stanovanja u zakonodavstvu EU-a: Osigurati da zakonodavstvo EU-a o zaštiti okoliša uzme u obzir krizu pristupačnosti stanovanja.
• Istražiti nedostupnost gradnje: Ispitati čimbenike koji dovode do nedostupnosti građevinskih proizvoda i usluga te podržati jednostavniju nabavu.

Socijalna uključenost i održivost

• Dodijelite ETS II prihode: Usmjeriti 100 posto prihoda ETS II u Fond za socijalnu klimu, osiguravajući da se 50 posto koristi za energetsku učinkovitost u javnom, zadružnom i socijalnom stanovanju.
• Potaknite planove tranzicije temeljene na području: Potaknuti lokalne vlasti da razviju planove pravedne tranzicije, dajući prioritet energetski učinkovitim, otpornim domovima i poboljšanom pristupu uslugama.
• Podržite strategiju EU-a protiv siromaštva: Osigurati stalnu potporu strategije borbe protiv siromaštva i europske platforme za borbu protiv beskućništva.
• Povećajte cirkularnost u stanovanju: Zagovarati uključivanje pristupačnosti u stambene akcije i istražiti potencijal korištenja materijala na sekundarnom tržištu za povećanje kružnosti u izgradnji i obnovi.
• Okupite zajednice oko stambenih rješenja: Potaknuti sudjelovanje zajednice u oblikovanju ishoda stanovanja, usklađujući inicijativu Novog europskog Bauhausa s Novom stambenom paradigmom.

Zaključak

Stambena kriza u Europi i Hrvatskoj zahtijeva hitan i koordiniran odgovor. Nova paradigma stanovanja, koju predlaže Housing Europe, nudi sveobuhvatan okvir za rješavanje ovog kompleksnog problema. Kroz jačanje financiranja, usklađivanje regulatornih okvira te promicanje socijalne uključenosti i održivosti, moguće je stvoriti stambeni sustav koji će osigurati pristojan i dostupan dom za svakog građanina. Implementacija ovih preporuka zahtijevat će snažnu političku volju i suradnju na svim razinama, od lokalne do europske, ali je ključna za izgradnju pravednijeg i prosperitetnijeg društva.

Česta pitanja o novoj paradigmi stanovanja

Što je nova paradigma stanovanja?
Nova paradigma stanovanja je sveobuhvatan pristup koji stanovanje prepoznaje kao temeljno ljudsko pravo, a ne samo tržišnu robu. Cilj joj je osigurati pristupačan i pristojan dom za sve građane, stavljajući socijalne i ekološke aspekte ispred profita.

Kako turizam utječe na stambenu krizu u Hrvatskoj?
Turizam u Hrvatskoj značajno doprinosi stambenoj krizi pretvaranjem stambenih jedinica u objekte za kratkoročni najam ili poslovne svrhe, što smanjuje dostupnost stanova za stalno stanovanje i podiže cijene najma i kupnje nekretnina.

Koja je uloga Europske unije u rješavanju stambene krize?
EU može igrati ključnu ulogu kroz financiranje javnog i socijalnog stanovanja, usklađivanje zakonodavstva, poticanje odgovornih investicija, prikupljanje relevantnih podataka i stvaranje platformi za razmjenu najboljih praksi među državama članicama.