Nevidljivi rad i izazovi generacije koja nosi najveći teret skrbi
U suvremenom društvu često se govori o demografskim promjenama i produljenju radnog vijeka, no rijetko se dotičemo specifičnog položaja žena u dobi iznad 55 godina. Ova skupina žena nalazi se na svojevrsnom raskrižju – s jedne strane su profesionalno iskusne i još uvijek radno sposobne, dok su s druge strane suočene s golemim očekivanjima unutar obiteljskog kruga. Fenomen poznat kao „baka servis“ te nužnost skrbi o ostarjelim roditeljima ili bolesnim partnerima često rezultiraju njihovim prijevremenim povlačenjem s tržišta rada.
Pitanje koje se nameće nije samo emocionalne prirode, već duboko ekonomsko i društveno: trebaju li žene u najboljim godinama profesionalnog iskustva „nestati“ s tržišta rada kako bi popunile rupe u sustavu socijalne skrbi? Statistike pokazuju da svaka šesta neaktivna žena u ovoj dobnoj skupini nije izvan tržišta rada zbog vlastite želje za mirovnom, već isključivo zbog obveza skrbi o drugima. Razumijevanje ovog problema ključno je za kreiranje politika koje će omogućiti ženama da zadrže svoju financijsku neovisnost bez žrtvovanja obiteljskih odnosa.
Pozitivni i negativni aspekti baka servisa
Čuvanje unučadi često se percipira kao isključivo radosna aktivnost koja ispunjava slobodno vrijeme baka. I doista, znanstvena istraživanja, poput onih objavljenih u časopisu Evolution and Human Behavior, ukazuju na to da bake koje aktivno sudjeluju u životima unučadi imaju manji rizik od smrtnosti i bolju mentalnu kondiciju. Interakcija s mlađim generacijama pruža im osjećaj svrhe i društvenu povezanost koja je u trećoj životnoj dobi od neprocjenjive važnosti.
Međutim, postoji i druga strana medalje. Kada „uskakanje“ postane svakodnevna obveza koja zamjenjuje profesionalni rad, javljaju se ozbiljni problemi:
- Fizička iscrpljenost: Briga o maloj djeci zahtijeva visoku razinu energije koju žene u šezdesetima ponekad teško prate, što može dovesti do narušavanja vlastitog zdravlja.
- Financijska nesigurnost: Prijevremeni odlazak u mirovinu radi čuvanja unučadi izravno utječe na visinu mirovine, ostavljajući žene u ranjivom položaju u kasnijoj starosti.
- Gubitak socijalnog kapitala: Odlaskom s radnog mjesta žene gube profesionalne kontakte i osjećaj sudjelovanja u širem društvenom razvoju.
Usporedba sa Švedskom, gdje je skrb o djeci i starijima gotovo podjednako podijeljena između muškaraca i žena (25 % naprema 25 %), pokazuje da je visoka stopa ravnopravnosti izravno povezana s razvijenim sustavom javnih usluga. U Hrvatskoj, gdje 39 % žena svakodnevno obavlja poslove skrbi u usporedbi s 28 % muškaraca, baka servis često nije izbor, već jedino rješenje za mlade roditelje koji si ne mogu priuštiti privatne vrtiće ili nemaju mjesta u javnim ustanovama.
Skrb o starijim članovima obitelji: Tiha kriza ženskog rada
Dok je čuvanje unučadi društveno prihvaćeno i često slavljeno, skrb o starijim i nemoćnim članovima obitelji predstavlja mnogo teži teret. Prema podacima Instituta za javne financije, čak 80 % dugotrajne skrbi u Europi obavlja se unutar obitelji, a u Hrvatskoj su u 75 % slučajeva njegovatelji žene. Prosječna dob tih žena je 62 godine, što znači da one, umjesto da planiraju vlastitu mirovinu i odmor, preuzimaju ulogu medicinskih sestara, kuharica i higijeničarki za svoje roditelje ili supružnike.
Ovaj rad je fizički naporan, emocionalno iscrpljujući i ekonomski poguban. Čak 40 % obiteljskih njegovatelja suočava se s financijskim problemima, dok se polovica bori s poteškoćama u području mentalnog zdravlja, poput depresije i anksioznosti. Iako 90 % njih navodi da osjećaju ispunjenje jer pomažu voljenoj osobi, cijena koju plaćaju u smislu karijere i osobnog mira je previsoka.
Zakonodavni okvir i mogućnosti za promjenu
Hrvatsko zakonodavstvo je posljednjih godina uvelo određene promjene kako bi se olakšao položaj onih koji pružaju skrb. Zakon o socijalnoj skrbi iz 2022. godine omogućio je priznavanje statusa njegovatelja bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom, što uključuje naknadu i pravo na odmor. Također, Zakon o radu omogućuje zaposlenicima koji brinu o članu obitelji da zatraže rad na izdvojenom mjestu ili fleksibilnije radno vrijeme.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, ističe kako je nužno razvijati sustavna rješenja koja bi ženama omogućila trajnije uključivanje na tržište rada u skladu s njihovim kvalifikacijama. Primjer Švedske, koja je uvela mogućnost da bake i djedovi budu plaćeni za čuvanje unučadi, pokazuje inovativan smjer u kojem bi se mogle kretati i druge europske zemlje.
Program „Zaželi“ kao model osnaživanja
Jedan od najuspješnijih projekata u Hrvatskoj koji izravno adresira problem nezaposlenosti žena starijih od 50 godina je program „Zaželi“. Ovaj program ima dvostruku korist: zapošljava žene koje su teško zapošljive na otvorenom tržištu rada i istovremeno pruža neophodnu skrb starijim i nemoćnim osobama u njihovim domovima.
| Cilj programa „Zaželi“ | Korisni učinci za društvo |
|---|---|
| Zapošljavanje žena 50+ | Smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. |
| Pomoć u kući starijima | Prevencija institucionalizacije (odlaska u domove). |
| Edukacija i osposobljavanje | Povećanje konkurentnosti žena na tržištu rada nakon završetka projekta. |
Iako je program „Zaželi“ donio izvrsne rezultate, pravobraniteljica naglašava da se žene ove dobne skupine ne bi smjele ograničavati samo na sektor njege i skrbi. Njihovo iskustvo u administraciji, trgovini, obrazovanju ili industriji ogroman je resurs koji društvo ne smije ignorirati.
Zaključak: Potreba za novim društvenim ugovorom
Žene starije od 55 godina nisu samo „rezervna radna snaga“ za obiteljske potrebe. One su stupovi društva koji istovremeno podupiru mlađe generacije i brinu o najstarijima. Da bi se spriječio njihov prisilni nestanak s tržišta rada, potrebno je ulagati u dostupne i priuštive vrtiće, ali i u kvalitetan sustav formalne dugotrajne skrbi za starije osobe.
Samo kroz kombinaciju boljih zakonskih rješenja, financijskih poticaja i promjene društvene svijesti možemo osigurati da žene u ovoj dobi imaju stvaran izbor – žele li raditi, čuvati unučad ili kombinirati oboje, a da pritom ne ugrožavaju vlastitu egzistenciju i dostojanstvo u starosti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Može li baka u Hrvatskoj dobiti naknadu za čuvanje unučadi?
Trenutačno u Hrvatskoj ne postoji izravna naknada za bake i djedove slična onoj u Švedskoj. Ipak, kroz određene socijalne programe ili status njegovatelja (u specifičnim slučajevima bolesti djeteta), moguće je ostvariti određena prava, ali to nije opće pravilo za zdrave unuke.
2. Što je glavni uzrok ranog odlaska žena 55+ s tržišta rada?
Osim prijevremene mirovine, najčešći razlog je neplaćeni rad u kućanstvu, prvenstveno skrb o bolesnim roditeljima ili pomoć djeci oko unučadi zbog nedostatka mjesta u sustavu institucionalne skrbi.
3. Kako se prijaviti za program „Zaželi“?
Natječaje za program „Zaželi“ provode lokalne jedinice samouprave (gradovi i općine) te udruge civilnog društva. Zainteresirane žene trebaju pratiti objave u svojim lokalnim zajednicama ili se informirati pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.