Korado Korlević, ugledni hrvatski astronom, znanstvenik i jedan od ključnih pokretača Zvjezdarnice Višnjan, već godinama upozorava na duboke strukturne i moralne promjene u našem društvu. Njegova promišljanja ne bave se samo zvijezdama i dalekim galaksijama, već prodiru duboko u tkivo svakodnevnog života, obrazovanja, ekonomije i etike. Korlević ukazuje na opasan trend u kojem su istinske društvene vrijednosti, poput znanja, stručnosti i rada, potisnute u korist površne zabave, brzog profita i konzumerizma.
U svijetu u kojem su zabavljači i influenceri cjenjeniji i bogatiji od onih koji obrazuju našu djecu i liječe bolesne, suočavamo se s ozbiljnom krizom identiteta. Ovaj tekst donosi detaljan pregled njegovih ključnih poruka o tome kako se prilagoditi budućnosti koja je već počela, zašto moramo hitno investirati u darovite pojedince i kako nadvladati krizu vrijednosti koja prijeti kulturnim kolapsom.
Društvo spektakla: Moderni ‘kruh i igre’ i marginalizacija stručnjaka
Uspoređujući današnje stanje s kasnim razdobljem Rimskog Carstva, Korlević povlači jasnu paralelu s povijesnim konceptom ‘kruha i igara’ (panem et circenses). Nekada su se gradili golemi amfiteatri kako bi se nezaposlenim i nezadovoljnim masama skrenula pozornost s gorućih državnih problema, dok se danas sličan scenarij odvija kroz masovnu industriju zabave i spektakla. Izgradnja sportskih dvorana i kružnih tokova često ima prioritet nad opremanjem školskih laboratorija, istraživačkih centara i knjižnica.
U takvom sustavu vrijednosti, nevažno postaje najvažnije, dok se ključni stupovi društva sustavno marginaliziraju. Rezultat toga je apsurdna ekonomska i društvena stvarnost u kojoj se suočavamo sa sljedećim izazovima:
- Nesrazmjer u prihodima: Vrhunski sportaši, influenceri i zabavljači zarađuju višestruko više od profesora koji obrazuju buduće generacije ili liječnika koji spašavaju živote.
- Kriza autoriteta: Znanje i stručnost gube bitku pred brojem klikova, pregleda i lajkova na društvenim mrežama.
- Gubitak povjerenja u sustav: Kada građani uoče da rad i poštenje više nisu mjerilo uspjeha, gube povjerenje u zakone i pravednost, što vodi do etičkog i kulturnog kolapsa.
Kada društvo primarno skrbi o stvaranju ‘sretnih potrošača’ umjesto kritičkih mislilaca, stvara se kaos u kojem se gubi dugoročna vizija razvoja.
Kako preživjeti u svijetu nakon digitalnog doba?
Mnogi javni akteri i dalje govore o digitalnoj tranziciji kao o budućnosti prema kojoj težimo. Međutim, Korlević naglašava da je digitalno doba zapravo već iza nas. Ono je bilo jedno od najkraćih povijesnih razdoblja, ali je u tom kratkom vremenu donijelo dramatične i nepovratne promjene u načinu na koji komuniciramo, radimo i donosimo odluke. Budućnost koja dolazi zahtijeva potpuno drukčiji set vještina i stavova.
Kako bismo opstali i zadržali kontrolu nad vlastitim životima, nužna je korjenita transformacija našeg načina razmišljanja. Kompetencija postaje ključna granica koja će dijeliti one koji će uspješno upravljati svojim sudbinama od onih koji će ostati prepušteni na milost i nemilost tržištu jeftine zabave. Moramo prestati biti pasivni promatrači i preuzeti aktivnu ulogu u vlastitom cjeloživotnom obrazovanju.
Investicija u darovite: Zašto zanemarujemo naše ‘specijalne postrojbe’?
Jedna od najkritičnijih točaka na koje Korlević neumorno upozorava jest sustavno zanemarivanje darovite djece. Dok društvo s pravom osigurava asistente i podršku za djecu s teškoćama u razvoju kako bi im se omogućila ravnopravnost, darovita djeca često ostaju potpuno prepuštena sama sebi. Ona se suočavaju s vlastitim strahovima, neshvaćanjem okoline i nesigurnostima, a bez adekvatnog vodstva njihov se golemi potencijal nepovratno gubi.
Nalazimo se u nemilosrdnom globalnom ekonomskom i tehnološkom ratu u kojem napredak diktiraju medicina, robotika, umjetna inteligencija i napredne tehnologije. Darovita djeca predstavljaju ‘specijalne postrojbe’ svakog društva koje želi biti konkurentno i neovisno. Unatoč tome, investicije u njihov razvoj, mentorstvo i napredne programe u našoj su zemlji zanemarive, što dugoročno stvara nepopravljivu štetu za nacionalnu ekonomiju i znanstveni napredak.
Problem iseljavanja i nedostatak jednakih prilika
Hrvatska se već godinama bori s odljevom mozgova, a ulazak u Schengenski prostor dodatno je olakšao taj proces. Više nismo zatvoreni u tržište od 3,5 milijuna ljudi, već smo dio otvorenog europskog tržišta od 400 milijuna stanovnika. U takvim okolnostima, izvrsni pojedinci brzo shvaćaju da u domovini nemaju jednake šanse za uspjeh kao u razvijenijim zemljama.
Hrvatska pati od ‘prokletstva položajne rente’, gdje se napredak često temelji na pozicijama i vezama, a ne na stvarnim kompetencijama i rezultatima. Kako bismo motivirali novu generaciju da se bavi naprednom informatikom, robotikom i novim tehnologijama, moramo im ponuditi okruženje koje cijeni rad i izvrsnost. Bez toga, najbolji i najperspektivniji mladi ljudi nastavit će odlaziti tamo gdje se njihovo znanje cijeni i adekvatno nagrađuje.
Istinsko bogatstvo i uloga medija u oblikovanju stvarnosti
Korlević nas podsjeća na važnu povijesnu lekciju: najveće bogatstvo koje posjedujemo jest ono što imamo ‘ispod kose’. Materijalna dobra su prolazna i lako se mogu izgubiti, dok su znanje, vještine i radne navike trajni resursi koji omogućuju preživljavanje i napredak u svim okolnostima. Kao primjer navodi uspješne svjetske inovatore poput Elona Muska, koji unatoč golemom bogatstvu živi skromno, fokusiran isključivo na razvoj tehnologije i istraživanje svemira.
U kreiranju društvene percepcije o tome što je važno, ključnu ulogu imaju mediji. Danas učestalost pojavljivanja u medijima definira važnost nekog sadržaja u očima javnosti. Ako znanost, obrazovanje i inovacije nisu zastupljeni u medijskom prostoru, javnost ih počinje smatrati nevažnima. Urednici i vlasnici medija stoga imaju veliku odgovornost da važne i edukativne teme prezentiraju na zanimljiv, dinamičan i privlačan način, kako bi se stvorila protuteža površnim sadržajima koji dominiraju javnim prostorom.
Zaključak
Poruke Korada Korlevića služe kao ozbiljno upozorenje, ali i kao jasan putokaz za nužne društvene promjene. Želimo li izgraditi društvo koje je spremno za izazove budućnosti, moramo hitno redefinirati svoje prioritete. Ulaganje u obrazovanje, sustavna podrška darovitoj djeci, cijenjenje stvarnog znanja i stručnosti te preuzimanje odgovornosti za vlastiti razvoj jedini su načini da izbjegnemo sudbinu društva koje živi isključivo od zabave. Prava budućnost pripada onima koji posjeduju znanje i hrabrost da mijenjaju ustaljene, pogrešne navike.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto Korado Korlević uspoređuje današnje društvo s Rimskim Carstvom?
Usporedba se odnosi na koncept ‘kruha i igara’. Baš kao i u starom Rimu, današnje se društvo pretežno fokusira na zabavu, sport i potrošnju kako bi se skrenula pozornost s dubljih društvenih, ekonomskih i etičkih problema, dok se ključne institucije poput obrazovanja zanemaruju.
Što znači tvrdnja da je digitalno doba iza nas?
Prema Korleviću, digitalno doba bilo je iznimno kratko tranzicijsko razdoblje koje je već završilo, ostavljajući iza sebe duboke promjene. Budućnost zahtijeva mnogo naprednije kompetencije, brzu prilagodbu i razvoj novih tehnologija poput umjetne inteligencije, robotike i biotehnologije, a ne samo osnovnu digitalnu pismenost.
Kako možemo adekvatno pomoći darovitoj djeci?
Darovitoj djeci potreban je sustavan pristup, mentorstvo i podrška slična onoj koju dobivaju djeca s teškoćama u razvoju. Društvo mora investirati u njihove potencijale kroz specijalizirane programe, radionice i osiguravanje stručnih asistenata koji će ih voditi kroz njihove sumnje i razvijati njihove talente.
Što je ‘prokletstvo položajne rente’?
To je društvena pojava u kojoj se položaj, bogatstvo i utjecaj stječu na temelju pozicije, veza ili naslijeđenih privilegija, umjesto na temelju stvarnog rada, znanja, truda i kompetencija. To destimulira izvrsnost i potiče iseljavanje mladih stručnjaka.