Legalni načini dodatne zarade: domaća radinost i sporedno zanimanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj sve veći broj građana traži načine kako povećati kućni budžet bez otvaranja obrta ili sklapanja dugoročnih radnih ugovora. Jedna od najjednostavnijih i najpristupačnijih opcija je iskorištavanje instituta domaće radinosti i sporednog zanimanja. Ovaj oblik dodatnog prihoda omogućuje fizičkim osobama da legalno obavljaju radove ili usluge za vlastitu ili blisku okolinu, uz minimalne administrativne prepreke i jasno definirane porezne obveze.

Što su domaća radinost i sporedno zanimanje?

Zakonom o obrtu definirani su dva instituta koja se mogu koristiti za dodatnu zaradu:

• Domaća radinost – izrada proizvoda kod kuće, osobnim radom, bez zapošljavanja drugih osoba. Primjeri su ručni rad, izrada nakita, predrđavanje, slikanje, izrada sapuna i slično.
• Sporedno zanimanje – pružanje uslužnih djelatnosti kod naručitelja ili kod kuće, također osobnim radom. Tipični primjeri su čišćenje ulaza, popravci u kućanstvu, čuvanje djece ili starijih osoba.

Obje djelatnosti mogu obavljati fizičke osobe koje zadovoljavaju određene uvjete stručne osposobljenosti, srednje stručne spreme ili položenog majstorskog ispita, ukoliko se radi o djelatnostima s popisa vezanih obrta.

Kome su ove mogućnosti otvorene?

Da bi osoba mogla registrirati domaću radinost ili sporedno zanimanje, mora ispuniti sljedeće kriterije:

• Posao se obavlja isključivo osobnim radom, bez angažiranja dodatnog osoblja.
• Ukoliko se radi o djelatnostima iz popisa vezanih obrta, potrebno je imati odgovarajuću stručnu kvalifikaciju.
• Ukupni bruto prihodi iz te djelatnosti ne smiju premašiti iznos od deset prosječnih bruto mjesečnih plaća u kalendarskoj godini.

Za 2023. godina prosječna bruto plaća po zaposleniku iznosila je 9.537 kuna, što znači da maksimalni godišnji prihod iz domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne smije premašiti 95.370 kuna.

Kako se registrirati?

Registraciju vrši nadležno upravno tijelo županije ili Grada Zagreba, ovisno o mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva. Postupak se sastoji od sljedećih koraka:

1. Preuzmite i ispunite obrazac pod nazivom ‘Prijava za upis u evidenciju i izdavanje odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja i domaće radinosti’.
2. Priložite dokaz o stručnoj osposobljenosti (svjedodžbu, diplomi ili majstorski ispit) ako je primjenjivo.
3. Predajte obrazac i prateću dokumentaciju u nadležni ured.
4. Po odobrenju, vaša djelatnost bit će upisana u Evidenciju odobrenja i dobit ćete potvrdu o registraciji.

Važno je napomenuti da osoba koja se registrira ne stječe status obrtnika – ostaje fizička osoba koja vodi evidenciju svojih primitaka i izdataka.

Koje djelatnosti se mogu obavljati?

Praktički svaka gospodarska djelatnost koja nije izričito zabranjena zakonom može se obavljati pod ovim institutima, pod uvjetom da se radi osobnim radom i da ne prelazi prihodni limit. Neki od najčešćih primjera:

• Izrada i prodaja ručno rađenih proizvoda (nakit, tekstil, dekoracije).
• Usluge čišćenja zajedničkih prostora u stambenim zgradama.
• Popravci i montaža manjih kućanskih aparata.
• Usluge čuvanja djece ili starijih osoba u privatnim kućama.
• Usluge šivanja i popravka odjeće.

Neke djelatnosti, poput slaganja polica u trgovinskim prostorima, ne mogu se smatrati sporednim zanimanjem jer se obavljaju u poslovnom prostoru, a ne kod naručitelja usluge.

Porezni i doprinosa aspekti

Svaka osoba koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje mora se upisati u Registar obveznika poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Porezna obveza ovisi o odabranom načinu oporezivanja:

• Paušalno oporezivanje – fiksna porezna osnovica iznosi 12.750 kuna godišnje, a porezna stopa je 10 %.
• Oporezivanje po stvarnim prihodima – porez se obračunava na razliku između primitaka i izdataka, a podnosi se na obrascu DOH.

U oba slučaja, obveznik mora voditi poslovne knjige – knjigu primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, evidenciju tražbina i obveza te knjigu prometa.

Što se tiče doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osobe koje nisu zaposlene po ugovoru o radu postaju obveznici obveznih doprinosa. Međutim, umirovljenici koji započnu s radom u okviru domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne gube pravo na mirovinu i ne moraju plaćati dodatne doprinose, pod uvjetom da ispunjavaju posebne zakonske uvjete.

Kada je potrebno prekinuti djelatnost?

Ako tijekom kalendarske godine ostvarite bruto prihode koji premašuju limit od 10 prosječnih bruto plaća (≈95.370 kuna), dužni ste:

1. Prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje najkasnije od 1. siječnja sljedeće godine.
2. Do 15. siječnja te godine podnijeti pisani zahtjev nadležnom tijelu za prestanak registracije.

U