Maksimalna korist od štednje: Kako svake godine ostvariti 99,54 eura državnih poticaja

Financijska pismenost i novi trendovi ulaganja u Hrvatskoj

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj svjedočimo značajnom zaokretu u načinu na koji građani razmišljaju o svom novcu. Razdoblje iznimno niskih kamatnih stopa na klasičnu štednju u bankama potaknulo je potragu za alternativama koje nude bolji prinos uz zadržavanje visoke razine sigurnosti. Financijsko tržište postalo je dinamičnije, a građani su pokazali izniman interes za instrumente koje izdaje država, poput narodnih obveznica i trezorskih zapisa. Ovaj trend sugerira da svijest o potrebi za aktivnim upravljanjem osobnim financijama raste, no mnogi i dalje zanemaruju jedan od najstarijih i najstabilnijih oblika poticane štednje – dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Ulaganje u budućnost više nije samo fraza, već nužnost u svijetu u kojem demografske promjene izravno utječu na stabilnost mirovinskog sustava. Dok su obveznice i zapisi izvrsni za srednjoročno očuvanje vrijednosti kapitala, treći mirovinski stup nudi jedinstvenu kombinaciju prinosa fonda i izravnih državnih poticaja. Upravo ti poticaji čine razliku između prosječnog i vrhunskog ulaganja za male ulagače koji žele sustavno graditi svoj financijski jastuk.

Narodne obveznice i trezorski zapisi: Sigurnost na prvom mjestu

Prije nego što detaljno analiziramo prednosti trećeg stupa, važno je razumjeti kontekst u kojem se on nalazi u usporedbi s drugim popularnim oblicima ulaganja. Tijekom 2023. godine, Ministarstvo financija ponudilo je građanima mogućnost kupnje državnih obveznica i trezorskih zapisa, što je izazvalo ogroman interes.

Državne obveznice izdane u ožujku 2023. godine privukle su preko 45.000 građana. Uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,25 posto i rok dospijeća od dvije godine, ovaj instrument postao je sinonim za sigurnu luku. Primjerice, na uloženih 1.000 eura, investitor nakon dvije godine ostvaruje čistu dobit od 65 eura kroz kamate, uz povrat cijele glavnice. S druge strane, trezorski zapisi s rokom od godine dana ponudili su još atraktivniji prinos od 3,75 posto, privukavši više od 36.000 građana koji su uplatili gotovo milijardu eura.

Iako su ovi instrumenti izvrsni, oni zahtijevaju veće jednokratne uplate kako bi prinos u apsolutnom iznosu bio značajan. Tu na scenu stupa dobrovoljna mirovinska štednja, koja omogućuje sličnu ili čak veću razinu sigurnosti, ali uz znatno veće postotne povrate na manje, redovite iznose.

Treći mirovinski stup: Najisplativiji oblik dugoročne štednje

Dobrovoljna mirovinska štednja, poznatija kao treći stup, predstavlja specifičan oblik financijskog ulaganja namijenjen isključivo dugoročnoj štednji za starost. Za razliku od prvog i drugog stupa koji su obvezni, treći stup temelji se na individualnoj odluci pojedinca. Ključna prednost ovog modela nije samo u radu mirovinskih fondova koji oplođuju vaš novac na tržištu kapitala, već u izravnoj financijskoj podršci države.

Glavni motivacijski faktor za ulazak u treći stup su državna poticajna sredstva (DPS). Država svakom građaninu koji uplaćuje u dobrovoljni mirovinski fond daruje 15 posto na ukupno uplaćeni iznos u jednoj kalendarskoj godini, do određenog limita. Ovaj prinos od 15 posto je fiksiran zakonom i ne ovisi o kretanjima na burzi, što ga čini jednim od najsigurnijih prinosa dostupnih na tržištu.

Kako funkcioniraju državna poticajna sredstva (DPS)?

Mehanizam isplate poticaja je vrlo jednostavan, ali zahtijeva strateško planiranje uplata kako bi se izvukao maksimum. Maksimalni godišnji iznos poticaja koji jedna osoba može ostvariti iznosi 99,54 eura. Da biste ostvarili taj maksimalni iznos, potrebno je u jednoj kalendarskoj godini uplatiti ukupno 663,61 euro u svoj mirovinski fond.

Važno je napomenuti nekoliko pravila:

• Poticaji se obračunavaju na uplate izvršene od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine.
• Nije važno uplaćujete li mjesečno (npr. oko 55 eura) ili jednokratno krajem godine.
• Ako uplatite manje od 663,61 euro, i dalje dobivate 15 posto na uplaćeni iznos.
• Ako uplatite više od 663,61 euro, iznos poticaja ostaje fiksiran na 99,54 eura.

U tablici ispod prikazano je kako se iznos poticaja mijenja ovisno o vašoj godišnjoj uplati:

Iz tablice je vidljivo da je financijski najefikasnije uplaćivati točno 663,61 euro godišnje, jer tada ostvarujete najveći postotni povrat na svoj uloženi novac.

Primjer izračuna: Snaga vremena i kapitalizacije

Da bismo doista razumjeli moć trećeg stupa, moramo pogledati dugoročnu sliku. Uzmimo za primjer osobu koja odluči uplaćivati 55,35 eura mjesečno tijekom 20 godina. Ovaj iznos je pažljivo odabran jer na godišnjoj razini doseže prag za maksimalne poticaje.

Tijekom 20 godina, ukupna uplaćena sredstva iznosit će 13.284 eura. Na taj iznos, država će kroz dva desetljeća dodati ukupno 1.990,60 eura poticaja. Međutim, to nije sve. Mirovinski fond taj novac ulaže, a uz pretpostavljeni konzervativni godišnji prinos fonda od 2 posto, ukupni kapitalizirani iznos na kraju štednje iznosio bi otprilike 18.879,64 eura.

Ovo znači da je štediša uložio nešto više od 13 tisuća eura, a na raspolaganju ima skoro 19 tisuća eura. Razlika od gotovo 5.600 eura dolazi iz kombinacije državnih poticaja i prinosa fonda, što predstavlja izuzetno učinkovito multipliciranje imovine uz minimalan rizik.

Dodatne prednosti i fleksibilnost trećeg stupa

Osim izravnih poticaja, treći mirovinski stup nudi i druge pogodnosti koje ga čine privlačnim:

• Porezne olakšice za poslodavce: Ako poslodavac uplaćuje treći stup za svog zaposlenika, taj iznos je do 67 eura mjesečno (804 eura godišnje) neoporeziv. To je izvrsna prilika za povećanje neto primanja zaposlenika bez dodatnog poreznog opterećenja za tvrtku.
• Nasljednost: Sva sredstva na računu u trećem stupu su osobno vlasništvo i u potpunosti su nasljedna u slučaju smrti štediše.
• Fleksibilnost uplata: Ne postoji obveza redovitog uplaćivanja. Ako u nekom mjesecu niste u mogućnosti uplatiti sredstva, nećete izgubiti prava niti plaćati penale.
• Isplata sredstava: Sredstva se mogu početi koristiti s navršenih 55 godina života (za ugovore sklopljene nakon 2019. godine), bez obzira na to jeste li još uvijek u radnom odnosu ili ne.
• Jednokratna isplata: Prilikom odlaska u mirovinu, možete zatražiti jednokratnu isplatu do 30 posto ukupno ušteđenog iznosa, dok se ostatak isplaćuje kroz mjesečne mirovine.

Zaključak: Zašto započeti danas?

Ulaganje u treći mirovinski stup nije samo strategija za mirovinu, već pametna odluka o upravljanju viškom prihoda u sadašnjosti. Dobiti 15 posto prinosa na uloženi novac od strane države prilika je koju rijetko koji drugi financijski instrument može nadmašiti, pogotovo kada se uzme u obzir razina sigurnosti. Iako se 99,54 eura godišnje na prvu ne čini kao bogatstvo, u kombinaciji s vremenom i složenom kamatom, to postaje temelj ozbiljne financijske sigurnosti u trećoj životnoj dobi. Ključ uspjeha je u kontinuitetu i ranom početku – što prije krenete, to će vaš novac duže raditi za vas.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Mogu li imati više računa u trećem stupu i dobiti više poticaja?

Možete imati otvorene račune u više različitih dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali državna poticajna sredstva ostvarujete samo na jednom računu, odnosno do maksimalnog ukupnog iznosa od 99,54 eura godišnje po osobi (OIB-u).

Što se događa ako prestanem uplaćivati?

Vaš račun ostaje aktivan, a do tada prikupljena sredstva i dalje se oplođuju kroz prinose fonda. Nema nikakvih kazni za prekid uplata, ali gubite pravo na državne poticaje za one godine u kojima niste vršili uplate.

Je li štednja u trećem stupu sigurna?

Dobrovoljni mirovinski fondovi su pod strogim nadzorom HANFA-e (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga). Imovina fonda strogo je odvojena od imovine društva koje njime upravlja, što pruža visoku razinu zaštite ulagačima.