Razgovor za posao, neovisno o tome jeste li ga prošli jednom ili nebrojeno puta, uvijek predstavlja značajan izvor stresa. To je vaša jedinstvena prilika da se pred potencijalnim poslodavcem predstavite u najboljem mogućem svjetlu. Svaki razgovor je priča za sebe, a dok se neki kandidati suočavaju sa situacijom mirnije, drugi se bore s napetošću, pri čemu ih neočekivana pitanja mogu lako izbaciti iz takta. Ključ uspjeha leži u tome kako se prezentirati i ostvariti korak bliže željenoj karijeri.
Prvi, a potom i drugi dojam ključni su za uspjeh. Vaš odabir odjeće, držanje, razina samopouzdanja ili nervoze, način na koji se predstavljate – sve to šalje poruku osobi koja sjedi preko puta vas. Iako ne postoji univerzalni recept za „osvajanje“ poslodavca, nudimo vam savjete o tome što je najbolje izbjegavati i koje teme preskočiti kako biste ovaj važan intervju učinili što uspješnijim.
Negativni komentari o prethodnom poslodavcu i radnom mjestu
Bez obzira na to koliko ste nezadovoljni bili na prethodnom radnom mjestu, pa čak i ako je vaš bivši šef bio, blago rečeno, nepodnošljiv, svoje negativno mišljenje zadržite za sebe. Neutralan odgovor na pitanje o razlozima odlaska s prijašnjeg posla ključ je dobrog dojma. Ovakvim pristupom pokazat ćete da ste profesionalac koji neće negativno govoriti o bivšim kolegama ili tvrtki. Ako vas pitaju zašto napuštate trenutno radno mjesto, najprihvatljiviji odgovor glasi da, iako ste bili zadovoljni, niste imali priliku za daljnje napredovanje te stoga tražite nove izazove. Naime, apsolutna iskrenost, posebice kada je potkrijepljena sočnim negativnim opisima šefa i kolega, često se ne isplati.
Samokritičnost i iznošenje osobnih mana
Iako vas potencijalni poslodavac može pitati da navedete neke svoje nedostatke, nastojte elegantno izbjeći izravan odgovor. Krenete li izravno govoriti protiv sebe, postoji mogućnost da kažete nešto što bi vam moglo naštetiti i ostaviti negativan dojam. Izbjegavajte spominjanje sklonosti ka kašnjenju, nesklonosti radu pod pritiskom, problema s autoritetom ili poteškoća u usmenom izražavanju na stranom jeziku. Čak i ako niste u nečemu postigli uspjeh ili se niste u potpunosti snašli, nema potrebe to izravno priznati. Fokusirajte se na ono u čemu ste dobri, a s ostalim vještinama ionako ćete se lakše uskladiti s vremenom. Nitko ne želi zaposliti osobu koja ne vjeruje u vlastite sposobnosti ili djeluje nepouzdano.
Odgovor „Ne znam“
U situaciji kada vam je postavljeno neočekivano pitanje, nemojte posegnuti za odgovorom „Ne znam“. Dajte si nekoliko trenutaka da promislite i pokažite svoju sposobnost kritičkog razmišljanja te snalaženja u nepredviđenim okolnostima. Slobodno zatražite malo vremena za razmišljanje ili zamolite za dodatne informacije kako biste mogli dati potpuniji odgovor, ali nikako nemojte reći „Ne znam“. Takav odgovor ne otkriva ništa o vama osim da niste u stanju pronaći adekvatno rješenje.
Preuranjena pitanja o godišnjem odmoru i pogodnostima
Kada vam potencijalni poslodavac da priliku da postavite pitanja o radnom mjestu, izbjegnite upite o tome kada ćete moći koristiti godišnji odmor, koliko dana godišnjeg odmora vam pripada ili koje dodatne pogodnosti poput regresa ili božićnice možete očekivati. Neki stručnjaci savjetuju da se pitanja o plaći izbjegnu, osim ako ih poslodavac sam ne pokrene. Na primjer, ako vas poslodavac upita koliku plaću očekujete, to je idealna prilika da izrazite svoja očekivanja. Pitanja o godišnjem odmoru i drugim bonusima nisu zabranjena, ali možete naglasiti da se veselite raspravi o tim temama na nekom od sljedećih razgovora. Time pokazujete samopouzdanje, a ujedno izbjegavate stvaranje pritiska oko dobivanja informacija koje, u tom trenutku, nemaju ključnu važnost za posao.
Korištenje slenga i neprimjerenog rječnika
Svakodnevno koristimo sleng i ustaljene fraze, no njihovoj upotrebi nije mjesto na formalnom poslovnom razgovoru. Izbjegavajte kolokvijalne izraze i tzv. „pošalice“ koje bi mogle zvučati neprofesionalno. Ako imate neku specifičnu frazu koju često koristite, poput „mislim“ na početku svake rečenice, pokušajte osvijestiti tu naviku i eliminirati je. Najlakši način da to postignete jest usporavanje govora. Promislite nakon svakog postavljenog pitanja i odgovorite odmjereno. Nastojte govoriti glasno, ali ne preglasno, i razgovijetno.
Naučeni odgovori i klišeji
Mnogi kandidati pribjegavaju internetskim izvorima kako bi istražili najčešće postavljana pitanja na razgovorima za posao i pripremili „idealne“ odgovore. Međutim, klonite se zamke naučenih i napamet naučenih odgovora. Kada poslodavcu „izrecitirate“ odgovor koji je sličan onome što ste čuli od prethodnih kandidata, nećete se istaknuti svojom originalnošću i snalažnošću, a upravo je to vaš cilj.
Nepotrebne osobne informacije
Ponekad će vas poslodavac pitati o osobnim interesima i hobijima. Ovo je dobra prilika da ostavite pozitivan dojam, posebno ako vaši hobiji pričaju neku zanimljivu priču o vama. Budite kratki, jasni i zanimljivi u svom opisu. Međutim, ako sugovornik ne pokaže interes, nema potrebe iznositi osobne detalje, pretjerano duge priče ili svoja mišljenja o temama koje nisu bile upitane. Razgovor za posao nije mjesto na kojem se treba hvaliti svojim putovanjima, atletskim sposobnostima ili vještinama poput pletenja, osim ako to nije izravno povezano s pozicijom za koju se natječete.
Pitanje o djelatnosti tvrtke
Na kraju razgovora, kada vam poslodavac postavi pitanje imate li vi nekih pitanja, nikako nemojte odgovoriti s „Nemam“. Trebali biste pokazati interes i znatiželju. Međutim, izbjegnite pitanje o tome čime se tvrtka, u koju ste došli na razgovor, zapravo bavi. To je informacija koju lako možete pronaći s nekoliko klikova mišem, stoga je iznimno nepovoljno doći na razgovor za posao u tvrtku o kojoj nemate apsolutno nikakva saznanja. Još je gore to priznati na samom kraju razgovora, nakon što ste možda ostavili dobar dojam. Stoga, obavezno se informirajte o tvrtki prije dolaska na razgovor.
Upućivanje na životopis
Poslali ste životopis i pretpostavka je da ga je vaš potencijalni poslodavac pročitao. Ako vas na razgovoru pitaju nešto o vašim prethodnim zaposlenjima ili obrazovanju, najgori mogući odgovor jest uputiti ih na ono što piše u vašem životopisu. Ovakvim pristupom djelovat ćete bahato i nezainteresirano, te nećete postići ništa osim toga da poslodavac preispita vašu motiviranost. Sve što je navedeno u životopisu, na vama je da usmeno ponovite, naravno, uz dodatna pojašnjenja i vlastite komentare.
Zaključak
Uspješan razgovor za posao zahtijeva pažljivu pripremu i svjesnost o tome što treba reći, ali i, podjednako