Izazovi obnove nakon potresa: Kako premostiti prepreke i pokrenuti sanaciju
Proces obnove nakon razornih potresa koji su 2020. godine pogodili Zagreb, okolicu i Banovinu postao je jedan od najsloženijih društvenih i administrativnih pothvata u modernoj povijesti Hrvatske. Iako je prošlo značajno vrijeme od samih događaja, mnogi građani i dalje se suočavaju s istim pitanjima: zašto proces teče sporo, kako prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i što učiniti kada se susjedi ne mogu dogovoriti? Razumijevanje dinamike obnove ključno je za svakog vlasnika nekretnine koji želi osigurati sigurnu budućnost svog doma.
Glavni problemi koji koče bržu sanaciju mogu se podijeliti u tri ključne kategorije: administrativni labirint, nesređeni odnosi među suvlasnicima i objektivni nedostatak financijskih sredstava. U ovom članku detaljno ćemo analizirati svaki od ovih segmenata te ponuditi praktične savjete kako ubrzati proces i koje korake poduzeti već danas.
Institucionalni izazovi i česte promjene zakonodavnog okvira
Jedan od primarnih razloga za inicijalno kašnjenje obnove bilo je relativno kasno donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom. Prvi potres dogodio se u ožujku 2020., a zakonski okvir koji je trebao regulirati cijeli proces donesen je tek više od pola godine kasnije. Čak i nakon donošenja, zakon je doživio nekoliko značajnih izmjena, što je u praksi značilo da su se pravila igre mijenjala dok je proces već bio u tijeku.
Osim zakonskih promjena, česte promjene na čelu resornog ministarstva dodatno su usporavale kontinuitet rada. Sustav je postavljen tako da uključuje više različitih institucija, što često dovodi do prebacivanja odgovornosti ili zastoja u komunikaciji. Među ključnim akterima su:
- Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: Donosi ključne odluke i rješenja o obnovi.
- Fond za obnovu nakon potresa: Zadužen za operativnu provedbu na području Zagreba i okolice.
- Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje: Fokusiran primarno na područje Banovine.
Postojanje dva paralelna fronta obnove s različitim nadležnostima stvorilo je dodatnu kompleksnost, ostavljajući građane u nedoumici kome se točno obratiti za koji dio procesa.
Dokumentacija: Prvi korak koji zahtijeva strpljenje
Administrativni dio obnove temelji se na podnošenju specifičnih zahtjeva Ministarstvu. Ovisno o vrsti oštećenja i statusu zgrade, vlasnici moraju koristiti točno određene obrasce. Važno je napomenuti da se ovi zahtjevi mogu predati osobno u pisarnici Ministarstva, preporučeno poštom, u informativnim centrima ili digitalno putem sustava e-Građani (aplikacija e-Obnova).
Evo pregleda ključnih obrazaca koje trebate poznavati:
| Oznaka obrasca | Namjena zahtjeva |
|---|---|
| Obrazac 1 | Zahtjev za popravak konstrukcije ili cjelovitu obnovu zaštićenog kulturnog dobra. | Obrazac 2 | Zahtjev za uklanjanje zgrade i gradnju zamjenske obiteljske kuće. | Obrazac 3 | Zahtjev za novčanu pomoć (za one koji sami kreću u obnovu). | Obrazac S | Zahtjev za stambeno zbrinjavanje osoba čiji su domovi neuporabljivi. |
Rokovi za podnošenje ovih zahtjeva su striktni, stoga je ključno ne odgađati prikupljanje papira. Čak i ako niste sigurni u sve detalje, preporuča se konzultacija s upraviteljem zgrade ili stručnjacima u informativnim centrima.
Suvlasnički odnosi: Najveća ljudska prepreka
Dok se birokracija može riješiti upornošću, međuljudski odnosi u višestambenim zgradama često su nepremostiva prepreka. Da bi zgrada uopće ušla u proces organizirane obnove, moraju biti ispunjena dva osnovna preduvjeta:
- Zgrada mora imati imenovanog upravitelja.
- Suvlasnici moraju donijeti odluku natpolovičnom većinom (prema udjelu u vlasništvu, odnosno kvadratima).
U praksi se često događa da dio suvlasnika ne želi sudjelovati u procesu. Razlozi su različiti – od financijske nemogućnosti plaćanja povećane pričuve, preko nezainteresiranosti jer u stanu ne žive, pa sve do straha od dugoročnih kredita. Međutim, važno je osvijestiti da vlasništvo nije samo pravo, već i obveza. Prema Ustavu RH i Zakonu o vlasništvu, vlasnik je dužan pridonositi općem dobru i održavati svoju nekretninu tako da ona ne ugrožava druge.
Ako se u vašoj zgradi ne može postići dogovor, preporučuje se organiziranje sastanaka uz prisustvo pravnika ili predstavnika upravitelja koji mogu objasniti pravne posljedice nepostupanja. Pasivnost suvlasnika izravno šteti vrijednosti cijele nekretnine i produljuje boravak u nesigurnim uvjetima.
Financijska matematika obnove: Zašto država ne može sve sama?
Financijski razmjeri štete su astronomski. Procjene govore o preko 120 milijardi kuna štete na svim pogođenim područjima. Kada se taj iznos usporedi s godišnjim državnim proračunom, postaje jasno da je nemoguće očekivati da će se sva privatna imovina obnoviti u kratkom roku isključivo državnim sredstvima.
Sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije primarno su namijenjena obnovi javne infrastrukture, bolnica, škola i kulturnih ustanova. Privatna imovina se financira iz nacionalnih sredstava, što znači da je tempo obnove izravno vezan uz fiskalne mogućnosti države i županija. Upravo zato se model samoobnove nameće kao najbrže rješenje za one koji imaju mogućnost organizirati radove. Kod samoobnove, vlasnici sami biraju izvođače i upravljaju procesom, a država im naknadno (ili putem avansa) refundira opravdane troškove prema zakonskim cjenicima.
Zaključak: Preuzimanje inicijative kao jedini put naprijed
Obnova nakon potresa nije proces koji će se dogoditi sam od sebe. Država pruža okvir i dio sredstava, ali inicijativa mora doći od samih vlasnika. Čekanje da netko drugi riješi problem vaše nekretnine može rezultirati desetljećima života u oštećenim objektima. Ključno je informirati se, aktivirati ostale suvlasnike i, ako je ikako moguće, razmotriti modele samoobnove kako bi se proces ubrzao.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Što ako se susjed ne slaže s obnovom, a zgrada je opasna?
Zakon o vlasništvu propisuje da nitko ne smije koristiti svoje pravo vlasništva na štetu drugih. U ekstremnim slučajevima, kada zgrada ugrožava sigurnost prolaznika ili stanara, inspekcijske službe mogu naložiti hitne mjere sanacije koje se naplaćuju iz pričuve ili prisilnim putem.
2. Može li se dobiti novac unaprijed za samoobnovu?
Da, noviji modeli obnove omogućuju isplatu predujma za izradu projekte dokumentacije i izvođenje radova, kako bi se olakšao financijski teret vlasnicima koji se odluče za ovaj model.
3. Koji je najbrži način za predaju dokumentacije?
Digitalna predaja putem sustava e-Obnova je najbrža jer omogućuje lakše praćenje statusa predmeta i smanjuje potrebu za fizičkim odlascima u urede, no zahtijeva posjedovanje vjerodajnica sustava e-Građani odgovarajuće razine sigurnosti.