Republika Hrvatska u novom zakonskom periodu priprema značajne izmjene Zakona o radu, s ciljem modernizacije radnih odnosa, zaštite prava radnika te prilagodbe dinamičnom tržištu rada. Ove promjene, koje su bile predmet javne rasprave, donose niz noviteta u devet ključnih područja, a njihovom analizom bave se pravni stručnjaci. Cilj je uspostaviti jasnija pravila, potaknuti zapošljavanje i poboljšati uvjete rada u različitim sektorima, uključujući i sve popularniji rad na daljinu te rad putem digitalnih platformi.
Ograničenja ugovora na određeno vrijeme i obveze poslodavaca
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na ograničavanje korištenja ugovora o radu na određeno vrijeme. Prema novim odredbama, poslodavac će moći sklopiti najviše tri takva ugovora s jednim radnikom, bilo u istoj tvrtki ili u tvrtkama povezanim vlasničkom strukturom. Ova mjera ima za cilj smanjenje dugogodišnje prakse rada na određeno vrijeme, čime se radnicima nastoji osigurati veća stabilnost zaposlenja. Nadalje, razdoblje u kojem radnik ne smije biti ponovno zaposlen na određeno kod istog poslodavca nakon isteka prethodnog ugovora produžuje se s dva na šest mjeseci. Ovo produljenje ima za svrhu osigurati dulji prekid radnog odnosa i spriječiti manipulativne prakse poslodavaca. Uz to, poslodavac će biti u obvezi pismenim putem obrazložiti radniku razloge odbijanja sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ukoliko radnik uspješno prođe probni rad i radi duže od šest mjeseci. Time se nastoji potaknuti poslodavce na zapošljavanje na neodređeno vrijeme te podići transparentnost u odlučivanju.
Novi uvjeti rada na daljinu i nadzor poslodavaca
Rad od kuće, sve prisutniji oblik rada, dobiva nove regulatorne okvire. Poslodavci će imati mogućnost ulaska u domove radnika koji obavljaju posao od kuće, ali isključivo uz prethodno ugovorene uvjete i u svrhu provjere uvjeta rada. Ovo je važno za osiguravanje sigurnosti i zdravlja na radu, ali i za porezne svrhe, poput utvrđivanja prireza i primjene hrvatskog zakonodavstva. Rad od kuće može biti ugovoren kao stalni ili povremeni oblik rada. Ako rad od kuće traje duže od 15 uzastopnih dana, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi troškove režijskih usluga. Procjena rizika od ozljeda na radu od strane službe zaštite na radu bit će ključna za odobravanje rada od kuće, čime se nastoji osigurati da ovaj oblik rada bude siguran i održiv.
Fleksibilizacija probnog rada i dodatnog zapošljavanja
U pogledu probnog rada, novo zakonsko rješenje predviđa njegovo produženje za vrijeme odsutnosti radnika. Ukoliko radnik tijekom probnog rada izostaje s posla zbog bolovanja ili korištenja drugih zakonom propisanih prava, trajanje probnog rada automatski se produžuje za to razdoblje. Ovo je značajna promjena u odnosu na dosadašnju praksu gdje je poslodavac bio prisiljen okončati radni odnos ili riskirati nastavak zaposlenja unatoč nedokazanom radnom učinku. Nadalje, trajanje probnog rada mora biti proporcionalno trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme, čime se sprječava da probni rad traje duže od samog ugovora i time gubi svoju svrhu. Kada je riječ o dodatnom zapošljavanju, radnici će imati veću slobodu u prihvaćanju dodatnih poslova. Ranije je za to bila potrebna suglasnost matičnog poslodavca, dok će prema novom zakonu poslodavac moći prigovoriti samo u iznimnim situacijama. Povećava se i tjedni broj radnih sati dopuštenih za dodatni rad, s osam na šesnaest sati, ukoliko je ugovor sklopljen na kraće razdoblje od četiri mjeseca. Cilj ove mjere je poticanje radnika na dodatnu zaradu te zadovoljavanje potreba tržišta za radnom snagom.
Novi oblici dopusta i promjene u mirovanju radnog odnosa
Uvođenje tzv. “light” bolovanja i neplaćenog dopusta za skrb o članovima kućanstva predstavlja značajan iskorak u podršci radnicima u obiteljskim i osobnim krizama. Radnici će moći koristiti neplaćeni dopust u trajanju od pet radnih dana godišnje, prvenstveno za skrb o starijim članovima obitelji, čime se nastoji smanjiti pritisak na sustav bolovanja. Nadalje, uvodi se “light” bolovanje koje radnicima omogućuje jednodnevno odsustvo s posla bez posebnog opravdanja, na teret poslodavca. Trajanje ovog bolovanja određuje poslodavac, a prema zapadnim standardima može trajati oko tjedan dana. Ove promjene doprinose boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života radnika. Također, značajna promjena odnosi se na radnike starije od 65 godina života s najmanje 15 godina staža. Za njih se ukida obveza otkaznog roka i isplate otpremnine, što bi trebalo olakšati njihovo zapošljavanje i eventualno otpuštanje, te potaknuti daljnje zapošljavanje u trećoj životnoj dobi.
Jačanje zaštite dostojanstva i prilagodba digitalnih platformi
U svrhu jačanja zaštite dostojanstva radnika, kod poslodavaca koji zapošljavaju 75 ili više radnika, uvodi se obveza imenovanja dva povjerenika za zaštitu dostojanstva, muškarca i ženu. Do sada je bio dovoljan jedan povjerenik. Ova promjena ima za cilj osigurati bolju zastupljenost i učinkovitiju zaštitu prava svih zaposlenika. Promjene se odnose i na rad putem digitalnih platformi. Od 2024. godine, platforme koje pružaju usluge dostave, prijevoza i slično, morat će se registrirati u posebnoj evidenciji. Lokalni posrednici koji zapošljavaju radnike za ove platforme imat će detaljnije obveze prema radnicima, čime se nastoji osigurati transparentniji i pravedniji radni odnos za one koji obavljaju poslove putem ovih tehnoloških rješenja.
Prava radnika članova sindikata
Završna, ali ne manje važna promjena tiče se diskriminacije radnika koji nisu članovi sindikata. Kolektivni ugovor bi, prema novim odredbama, mogao predviđati materijalna prava poput božićnice za radnike koji su članovi sindikata, s tim da ta dodatna prava ne smiju premašiti dvostruki iznos godišnje sindikalne članarine. Ova odredba ima za cilj potaknuti učlanjivanje u sindikate i osnivanje novih sindikalnih organizacija u sektorima gdje već postoje kolektivni ugovori, čime se nastoji osnažiti kolektivno pregovaranje i zaštita radničkih prava.
Zaključak
Nadolazeće izmjene Zakona o radu predstavljaju sveobuhvatan pokušaj modernizacije radnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj. Cilj je postići bolju ravnotežu između interesa poslodavaca i radnika, potaknuti zapošljavanje, osigurati veću stabilnost i sigurnost radnih mjesta te prilagoditi se novim oblicima rada. Iako se neke promjene mogu činiti izazovnima za poslodavce, dugoročni cilj je stvaranje poticajnog i pravednog radnog okruženja koje doprinosi gospodarskom rastu i društvenoj stabilnosti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Koliko ugovora na određeno vrijeme radnik može imati kod istog poslodavca?
Radnik može sklopiti najviše tri ugovora o radu na određeno vrijeme ili aneksa koji mijenjaju