Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, poznatije kao treći mirovinski stup, predstavlja važan segment osobnog financijskog planiranja za budućnost. Njegova temeljna svrha je osigurati dodatna primanja u starosti, nadopunjavajući državne mirovine koje često nisu dovoljne za održavanje uobičajene razine životnog standarda. Međutim, postavlja se ključno pitanje: jesu li mirovine iz trećeg stupa doista isplative s obzirom na uplaćena sredstva? Ovaj članak dublje analizira mehanizme obračuna, čimbenike koji utječu na isplativost te pokušava dati odgovor na pitanje jesu li ove mirovine ‘preskupe’, posebice za određene skupine osiguranika.
Mirovine iz trećeg mirovinskog stupa ostvaruju se na temelju ugovora sklopljenog s mirovinskim osiguravajućim društvom. Sredstva se akumuliraju kroz redovite doprinose u otvoreni dobrovoljni mirovinski fond ili putem izravnih jednokratnih uplata. Konačni iznos mirovine determiniran je visinom ukupno uplaćenih sredstava, dobi korisnika u trenutku početka isplate, vrstom i oblikom mirovine te složenim aktuarskim izračunima. Mirovinska osiguravajuća društva nude razne opcije isplate, uključujući doživotnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, promjenjive mirovine te djelomične jednokratne isplate, čime se nastoje prilagoditi individualnim potrebama.
Dok je prikupljanje sredstava u dobrovoljnim mirovinskim fondovima često pod budnim okom javnosti i regulatora, sama isplata mirovina ostaje nešto manje transparentna. Dok članovi fondova imaju jasan uvid u stanje svojih osobnih računa i mogu pratiti uspješnost poslovanja fondova putem redovitih izvješća HANFA-e, vrednovanje novčane vrijednosti životne rente koju će primati u mirovini znatno je kompleksnije. U trenutku kada osiguranik odluči započeti s primanjem mirovine, nerijetko mu nije u potpunosti jasno kolika je stvarna novčana vrijednost njegove akumulirane štednje, odnosno je li iznos koji je uplatio ekvivalentan budućim primanjima koja će ostvariti. Ovo otvara pitanje fer izračuna i opravdanosti cijene mirovine.
Omjer novčane vrijednosti kao pokazatelj isplativosti
Jedan od metoda za procjenu isplativosti mirovine iz trećeg stupa jest izračunavanje Omjera novčane vrijednosti (ONV). Ovaj pokazatelj uspoređuje očekivanu sadašnju vrijednost budućih mirovinskih isplata s novčanim iznosom – bilo da je riječ o ukupnoj svoti doprinosa ili jednokratnoj uplati – s kojom je mirovina “kupljena”. ONV integrira ključne faktore poput vjerojatnosti doživljenja, visine buduće mirovine te diskontnih stopa koje se koriste za procjenu sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova.
Teorijski, ONV od 1,0 značio bi da mirovinsko osiguravajuće društvo očekuje vratiti osiguraniku cjelokupni uplaćeni iznos kroz isplate mirovina. Vrijednost ONV-a veća od 1,0 ukazuje na povoljniji aranžman za korisnika, dok vrijednost manja od 1,0 sugerira manje povoljan ishod. Važno je napomenuti da u hrvatskom sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne postoji diskriminacija na temelju spola prilikom izračuna cijene mirovine. Iako se ova politička korektnost može činiti pravednom, ona implicira značajan transfer sredstava s grupa koje kraće žive (muškarci) na grupe koje dulje žive (žene), što može utjecati na ONV za pojedine demografske skupine.
Analiza izračuna i rezultati
Na temelju dostupnih podataka i kalkulatora Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva, proveden je izračun ONV-a za najčešći oblik mirovine – individualnu doživotnu mirovinu. Primjerice, za osobu u dobi od 65 godina koja je uplatila 50.000 eura, mjesečna mirovina iznosila bi oko 225,18 eura, odnosno godišnje 2702,16 eura. U izračunima su korišteni podaci iz hrvatskih tablica mortaliteta za razdoblje od 2010. do 2012. godine te bezrizične kamatne stope od 1% do 3%. Valja napomenuti da su trenutne kamatne stope u 2024. godini u Hrvatskoj više od 3%.
Rezultati izračuna ONV-a, prikazani u tablici, sugeriraju sljedeće:
- Pri kamatnoj stopi od 1%, muškarcima se kroz mirovinu vraća oko 71% uplaćenih sredstava, dok se ženama vraća oko 87%. Ovo jasno ukazuje na povoljniju poziciju žena.
- Pri kamatnoj stopi od 2%, omjer za muškarce pada na 64%, a za žene na 78%.
- Pri kamatnoj stopi od 3%, omjer za muškarce iznosi 59%, a za žene 71%.
Ovi podaci nedvojbeno pokazuju da su mirovine iz trećeg stupa, prema ovim parametrima, povoljnije za žene. Razlika je značajna i nameće pitanje opravdanosti za mušku populaciju.
Utjecaj prilagodbe tablica mortaliteta
Dodatna analiza provedena je s primjenom prilagođenih tablica smrtnosti, koje uključuju pretpostavku o poboljšanju mortaliteta tijekom vremena. Rezultati su se poboljšali u korist osiguranika, ali osnovni trend ostaje isti:
- Pri kamatnoj stopi od 1%, ONV za muškarce iznosi 0,77, a za žene 0,97.
- Pri kamatnoj stopi od 2%, omjer je 0,70 za muškarce i 0,88 za žene.
- Pri kamatnoj stopi od 3%, omjer je 0,64 za muškarce i 0,81 za žene.
Iako su ovi rezultati povoljniji, ostaje vidljivo da su mirovine iz trećeg stupa i dalje značajno nepovoljnije za mušku populaciju u usporedbi sa ženskom, posebno u uvjetima niskih kamatnih stopa. U sadašnjem ekonomskom okruženju, karakteriziranom inflacijom i potencijalno promjenjivim kamatnim stopama, procjena budućih kretanja ostaje izazovna.
Zaključak
Na temelju provedene analize, može se zaključiti da su mirovine iz trećeg mirovinskog stupa, barem prema trenutnim izračunima i parametrima, značajno nepovoljnije za mušku populaciju u Hrvatskoj. Dok su za žene ove mirovine relativno isplative, za muškarce se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti i fer povrata uloženih sredstava. Muškim osiguranicima savjetuje se da pažljivo razmotre alternativne oblike osobne mirovinske štednje, poput investiranja u nekretnine, dionice ili druge financijske instrumente koji mogu ponuditi bolji povrat i veću fleksibilnost, uzimajući u obzir individualnu toleranciju na rizik i financijske ciljeve.
Važno je naglasiti da je ovo samo jedna od mogućih analiza koja se temelji na određenim pretpostavkama. Financijsko planiranje budućnosti je individualni proces, a odluke o mirovinskoj štednji trebale bi biti donesene nakon detaljnog informiranja i savjetovanja s financijskim stručnjacima.
”
}