Odlazak na bolovanje, iako nužan za oporavak i očuvanje zdravlja, za obrtnike predstavlja značajan financijski izazov. Za razliku od zaposlenika u stalnom radnom odnosu, obrtnici se nerijetko suočavaju sa smanjenim prihodima tijekom bolovanja, budući da su sami sebi poslodavci i snose dio troškova. U situacijama kada obrt funkcionira s minimalnim brojem zaposlenika ili je obrtnik jedini radnik, bolovanje je često odgoda do krajnje nužde, što može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. Ovaj članak detaljno pojašnjava kako obrtnici ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje, pod kojim uvjetima, te kako se izračunava njena visina.
Osnovna pravila bolovanja za obrtnike
Ključna razlika u odnosu na zaposlenike u drugim sektorima jest ta da obrtnici, u pravilu, sami sebi isplaćuju naknadu za prva 42 dana bolovanja. Tijekom tog perioda, iako ne obavljaju svoju djelatnost, obrtnici i dalje moraju podmirivati svoje doprinose. Naknada koja dolazi na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) počinje se isplaćivati tek od 43. dana neprekidnog bolovanja i pokriva cijelo vrijeme trajanja nesposobnosti za rad.
Utvrđivanje osnovice za obračun naknade
Visina naknade za bolovanje obrtnika temelji se na prosječnoj mjesečnoj osnovici za uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u razdoblju od šest mjeseci prije nastanka bolovanja. Ta osnovica, međutim, podliježe umanjenju za iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje, poreza na dohodak i prireza. Drugim riječima, osnovica za obračun doprinosa postaje i osnovica za izračun naknade plaće za bolovanje. Visina ove osnovice varira ovisno o načinu utvrđivanja dohotka i vrste obrta.
Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo financija, svake godine utvrđuje te osnovice, uzimajući u obzir prosječnu plaću u pravnim osobama. Za potrebe izračuna naknade za bolovanje u 2023. godini, osnovice su se razlikovale prema sljedećim kategorijama:
- Obrtnici obveznici poreza na dohodak: Osnovica za obračun doprinosa u 2023. iznosila je 888,67 eura. Nakon odbitka doprinosa za mirovinsko osiguranje (324,36 eura), dobivena je osnovica za izračun naknade.
- Obrtnici paušalci: Njihova osnovica za obračun doprinosa u 2023. godini iznosila je 546,87 eura. Nakon odbitka mirovinskog osiguranja (82,03 eura), osnovica za naknadu iznosila je 464,84 eura.
- Obrtnici obveznici poreza na dobit: Osnovica za obračun doprinosa u 2023. godini bila je 1.503,90 eura. Nakon odbitka mirovinskog osiguranja (548,93 eura), osnovica za obračun naknade je iznosila 954,97 eura.
Visina naknade za bolovanje
Naknada plaće obračunava se na temelju navedenih osnovica, ali u specifičnim postocima. Za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, obrtnik ima pravo na naknadu u visini od 70% osnovice. Nakon isteka tog razdoblja, do kraja trajanja bolovanja, naknada se povećava na 80% osnovice.
Važno je naglasiti da obrtnik sam sebi isplaćuje naknadu za prvih 42 dana bolovanja. Od 43. dana nadalje, isplatitelj naknade je nadležni područni ured HZZO-a. Naknada se obračunava za radne dane, a obrtnici, budući da si ne isplaćuju plaću uobičajeno, ne isplaćuju si ni naknadu za prvih 42 dana, ali su i dalje obvezni plaćati doprinose.
Bolovanje na teret HZZO-a od prvog dana
Postoje određeni iznimni slučajevi kada obrtnici ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od prvog dana, jednako kao i svi drugi osiguranici. Ti slučajevi uključuju:
- Izolacija kao kliconoša ili zbog zaraze u okolini, odnosno privremena nesposobnost za rad zbog transplantacije tkiva ili organa u korist druge osigurane osobe.
- Određivanje za pratitelja osigurane osobe koja se upućuje na liječenje ili pregled izvan mjesta prebivališta.
- Skrb za oboljelo dijete ili supružnika, uz uvjete propisane Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Za dijete se to odnosi na najviše 20 radnih dana po bolesti, odnosno do 40 radnih dana za djecu mlađu od 7 godina. Za supružnika je predviđeno najviše 15 dana.
- Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti i komplikacija povezanih s trudnoćom i porođajem.
- Privremena spriječenost za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena, sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama.
- Privremena spriječenost za rad zbog korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta, mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta tijekom rodiljnog dopusta.
U slučajevima kada obrtniku naknada za bolovanje pripada od prvog dana na teret HZZO-a, uz zahtjev za isplatu naknade mora priložiti izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad i dokaz o podmirenju svih dospjelih obveza po osnovi doprinosa. Također, pravo na naknadu ostvaruje se samo ako obrtnik za vrijeme bolovanja ne obavlja svoju djelatnost, odnosno ne zlorabi vrijeme utvrđene nesposobnosti.
Plaćanje doprinosa za preostale dane nakon povratka na posao
Tijekom prvih 42 dana bolovanja, obrtnici nastavljaju uplaćivati doprinose kao da su redovito radili. Nakon isteka tog razdoblja, kada bolovanje prelazi na teret HZZO-a, obrtnici mogu upisati stvarna razdoblja mirovanja obveza doprinosa. Međutim, ako obrtnik nakon bolovanja nastavlja s radom u tijeku istog mjeseca, potrebno je obračunati i uplatiti doprinose za preostale dane. To se radi tako da se utvrdi dnevna osnovica za obračun doprinosa, koja se zatim množi s brojem dana u mjesecu u kojima obrtnik nije bio na bolovanju.
Na primjer, za obrtnika koji je obveznik poreza na dohodak, ako je osnovica za lipanj 2023. bila 888,67 eura, dnevna osnovica bi iznosila oko 29,62 eura (888,67 eura / 30 dana). Taj iznos bi se potom množio s brojem dana aktivnog rada u mjesecu, kako bi se odredio iznos doprinosa za te dane.
Zaključak
Bolovanje za obrtnike, iako često manje financijski povoljno nego za zaposlenike, zakonski je regulirano kako bi se osigurala određena razina zaštite. Razumijevanje pravila o osnovicama, visini naknada i iznimnim situacijama kada se naknada isplaćuje od prvog dana ključno je za obrtnike kako bi mogli pravilno planirati svoje financije i zdravstvenu zaštitu. Preporučuje se obrt