Pametno ulaganje u Hrvatskoj: Kako maksimalno iskoristiti državne poticaje i osigurati bolju mirovinu

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo značajnim promjenama u načinu na koji građani Hrvatske razmišljaju o svom novcu. Tradicionalna štednja u bankama, uz niske kamatne stope koje često ne prate inflaciju, polako gubi primat pred novim, dinamičnijim oblicima ulaganja. Veliki interes za takozvane “narodne” obveznice i trezorske zapise tijekom 2023. godine jasno je pokazao da su Hrvati spremni preuzeti aktivniju ulogu u upravljanju vlastitim financijama, tražeći instrumente koji nude bolji omjer rizika i prinosa.

Iako su državne obveznice i trezorski zapisi privukli desetke tisuća ulagača, postoji jedan financijski instrument koji je već godinama dostupan, a nudi izravnu i zajamčenu potporu države. Riječ je o trećem mirovinskom stupu, odnosno dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Za razliku od burzovnih špekulacija, ovo je oblik dugoročnog ulaganja koji kombinira prinose mirovinskih fondova s izravnim državnim poticajnim sredstvima, čineći ga jednim od najsigurnijih načina za povećanje budućih primanja.

Povratak povjerenja u domaće financijsko tržište

Da bismo razumjeli trenutnu popularnost alternativnih oblika štednje, moramo se osvrnuti na uspjeh državnih vrijednosnih papira. U ožujku 2023. godine, Ministarstvo financija izdalo je dvogodišnje obveznice uz fiksnu kamatnu stopu od 3,25 posto. Odaziv je bio iznad svih očekivanja – preko 45.000 građana uplatilo je više od 1,3 milijarde eura. Računica je bila jednostavna: na uloženih 1.000 eura, investitor nakon dvije godine dobiva natrag svoju glavnicu i 65 eura kamate.

Nakon obveznica, uslijedilo je izdanje trezorskih zapisa s još atraktivnijim uvjetima. Uz rok dospijeća od jedne godine i prinos od 3,75 posto, trezorski zapisi su postali hit među onima koji žele brz i siguran povrat u kratkom roku. Ovi su događaji probudili interes javnosti za pitanja poput: “Gdje još mogu uložiti svoj novac uz minimalan rizik, a da pritom dobijem poticaj od države?” Odgovor se krije u sustavu dobrovoljne mirovinske štednje.

Treći mirovinski stup: Više od obične štednje

Dobrovoljna mirovinska štednja, poznatija kao treći stup, specifična je po tome što je država izravno podupire kako bi potaknula građane na odgovorno planiranje starosti. Glavna prednost ovog modela su državna poticajna sredstva (DPS). Država svakom članu dobrovoljnog mirovinskog fonda uplaćuje poticaj u iznosu od 15 posto na ukupno uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini.

Maksimalni iznos poticaja koji jedan građanin može ostvariti iznosi 99,54 eura godišnje. Da biste ostvarili ovaj maksimalni iznos, potrebno je tijekom godine u fond uplatiti ukupno 663,61 euro. Važno je naglasiti da uplate ne moraju biti mjesečne; možete uplaćivati kad god i koliko želite, a država će na kraju godine obračunati vaš ukupni doprinos i dodati pripadajućih 15 posto na vaš osobni račun u fondu.

Pregled državnih poticaja prema iznosu uplate

U tablici u nastavku možete vidjeti kako se kreću iznosi državnih poticajnih sredstava ovisno o vašim godišnjim uplatama:

Kao što je vidljivo, najisplativije je uplaćivati do granice od 663,61 euro godišnje jer je to točka u kojoj izvlačite maksimalni postotni povrat od države. Svaki euro uplaćen povrh tog iznosa i dalje se investira i na njega ostvarujete prinos fonda, ali više ne donosi dodatne državne poticaje.

Snaga kapitalizacije: Kako mali iznosi postaju značajan kapital

Ono što treći stup čini posebno moćnim jest kombinacija tri faktora: vaših uplata, državnih poticaja i prinosa koji ostvaruje mirovinsko društvo upravljajući tim novcem na tržištu kapitala. Čak i uz konzervativne procjene prinosa od oko 2 posto godišnje, dugoročni efekt je impresivan.

Zamislimo osobu koja odluči odvajati 55,35 eura mjesečno (što iznosi točno 663,61 euro godišnje) tijekom 20 godina. Kroz taj period, ukupno će uplatiti 13.284 eura vlastitog novca. Zahvaljujući državi, na taj će iznos dobiti još 1.990,60 eura čistih poticaja. Uz pretpostavljeni godišnji prinos fonda, na kraju štednog razdoblja ta bi osoba mogla raspolagati s iznosom od preko 18.800 eura. To je gotovo 5.500 eura više nego što je uloženo, što predstavlja značajan financijski jastuk za mirovinu.

Fleksibilnost i pravila isplate

Jedna od najčešćih zabluda o trećem stupu jest da je novac “zarobljen” do duboke starosti. Zakonska regulativa omogućuje početak korištenja sredstava već s navršenih 55 godina života (ili 50 godina za ugovore sklopljene prije 2019. godine), neovisno o tome jeste li još uvijek u radnom odnosu ili ste već u mirovini iz prvog i drugog stupa.

Kada dođe vrijeme za isplatu, korisnik ima nekoliko opcija:

• Jednokratna isplata: Možete podići do 30 posto ukupno ušteđenog iznosa odjednom.
• Mirovina iz fonda: Preostali dio isplaćuje se kroz odabrano razdoblje (obično od 5 do 15 godina) putem mirovinskog društva ili mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD).
• Nasljeđivanje: Sredstva u trećem stupu su u potpunosti nasljedna. U slučaju smrti štediše prije početka isplate, cjelokupni iznos na računu pripada zakonskim nasljednicima.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Mogu li prestati s uplatama ako ostanem bez posla?

Da, štednja u trećem stupu je potpuno dobrovoljna. Ako u nekom trenutku ne možete ili ne želite uplaćivati, vaš račun ostaje aktivan, a dosad prikupljena sredstva i dalje ostvaruju prinose. Ne postoje nikakvi penali za pauziranje uplata.

Mora li moj poslodavac uplaćivati u treći stup?

Poslodavac može, ali ne mora uplaćivati u vaš treći stup. Međutim, uplate poslodavca u treći stup su porezno priznati rashod do određenog iznosa, što znači da je to odličan način za povećanje neto primanja bez dodatnog poreznog opterećenja za tvrtku.

Što ako već imam životno osiguranje?

Životno osiguranje i treći mirovinski stup su komplementarni proizvodi. Dok osiguranje nudi zaštitu u slučaju nesretnih događaja, treći stup je fokusiran isključivo na akumulaciju kapitala uz visoke zajamčene poticaje koje životno osiguranje u pravilu nema u tom obliku.

Zaključak: Zašto početi danas?

Vrijeme je najvažniji saveznik kod svakog oblika investiranja. Što ranije počnete s uplatama u dobrovoljnu mirovinsku štednju, to će efekt složene kamate i kontinuiranih državnih poticaja biti veći. U svijetu gdje je budućnost javnih mirovinskih sustava neizvjesna, preuzimanje odgovornosti za vlastitu financijsku sigurnost nije samo pametan potez, već nužnost.

Dobivanje 99,54 eura godišnje od države možda se na prvi pogled ne čini kao iznos koji mijenja život, ali u kombinaciji s dugogodišnjim prinosima i poreznim olakšicama, radi se o jednom od najučinkovitijih načina za legalno i sigurno oplođivanje novca u Hrvatskoj. Bez obzira na to jeste li tek na početku karijere ili se polako približavate zlatnim godinama, treći stup nudi stabilnost koju je danas teško pronaći u drugim oblicima ulaganja.