Energetska stabilnost i učinkovitost predstavljaju ključne stupove svakog uspješnog gospodarstva, a njihova važnost dodatno je došla do izražaja tijekom proteklih nekoliko godina obilježenih geopolitičkim previranjima i nestabilnostima na tržištu energenata. Za hrvatske poduzetnike i industrijski sektor, upravljanje troškovima energije postalo je pitanje opstanka i konkurentnosti. Kako bi se dobio jasan uvid u stvarno stanje na terenu, Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) objavio je svoje trideset i drugo izdanje energetskog pregleda pod nazivom “Energija u Hrvatskoj”. Ovaj opsežni godišnji pregled za 2023. godinu donosi detaljnu analizu potrošnje energije, s posebnim naglaskom na kretanja unutar hrvatskog gospodarstva.
Razumijevanje ovih podataka ključno je ne samo za kreatore ekonomskih politika, već i za same poduzetnike koji moraju prilagoditi svoje poslovanje novim energetskim realnostima. U nastavku donosimo detaljan pregled potrošnje energije u hrvatskoj industriji, analizu promjena u strukturi energenata te uvid u to koji sektori bilježe pad, a koji rast potrošnje.
Ključni nalazi o potrošnji energije u hrvatskoj industriji
Prema podacima iz novog izvješća EIHP-a, potrošnja energije u hrvatskoj industriji zabilježila je rast u 2023. godini. Ukupna industrijska potrošnja energije povećala se za 4 posto u odnosu na prethodnu, 2022. godinu. Ovaj podatak sugerira blagi oporavak gospodarskih aktivnosti u određenim sektorima, ali istovremeno naglašava i povećanu potrebu za energetskim resursima u vremenima kada su cijene energenata i dalje na povijesno visokim razinama.
Promatramo li širi vremenski okvir, od 2018. do 2023. godine, u hrvatskoj je industriji ostvaren stabilan, ali blag trend povećanja potrošnje energije. Prosječna godišnja stopa rasta u tom petogodišnjem razdoblju iznosila je 0,2 posto. Iako se ovaj postotak na prvi pogled čini zanemarivim, on ukazuje na dugoročni kontinuitet u energetskim potrebama domaće industrije, unatoč stalnim nastojanjima da se kroz modernizaciju tehnoloških procesa postigne veća energetska učinkovitost.
Promjene u strukturi energenata: Što industrija najviše koristi?
Jedan od najzanimljivijih aspekata analize EIHP-a odnosi se na promjene u udjelima različitih oblika energije koji se koriste u industrijskoj proizvodnji. Usporedba podataka iz 2018. i 2023. godine pokazuje jasne strukturne pomake koji odražavaju prilagodbu poduzeća tržišnim cijenama, ali i dostupnosti pojedinih energenata.
U promatranom razdoblju zabilježene su sljedeće promjene u energetskom miksu hrvatske industrije:
- Rast udjela: Povećani su udjeli tekućih goriva, neobnovljivog otpada te pare i vrele vode. Ovi podaci sugeriraju da su se pojedini industrijski pogoni okrenuli alternativnim izvorima energije ili tradicionalnijim tekućim gorivima kako bi kompenzirali visoke cijene drugih energenata.
- Pad udjela: Zabilježen je pad udjela prirodnog plina, obnovljivih izvora energije te električne energije. Smanjenje udjela prirodnog plina izravna je posljedica ekstremnih cjenovnih skokova koji su obilježili plinsko tržište, što je prisililo mnoge tvrtke na supstituciju ovog energenta.
- Stabilni udjeli: Udio ugljena i koksa u ukupnoj opskrbi industrije ostao je nepromijenjen tijekom promatranog razdoblja.
Kako bi se lakše vizualizirale ove promjene, u tablici u nastavku prikazan je smjer kretanja udjela pojedinih energenata u razdoblju od 2018. do 2023. godine:
| Oblik energije / Energent | Kretanje udjela (2018. vs. 2023.) |
|---|---|
| Tekuća goriva | Rast |
| Neobnovljivi otpad | Rast |
| Para i vrela voda | Rast |
| Prirodni plin | Pad |
| Obnovljivi izvori energije | Pad |
| Električna energija | Pad |
| Ugljen i koks | Bez promjena |
Analiza po industrijskim granama: Tko troši manje, a tko više?
Potrošnja energije unutar hrvatskog gospodarstva nije ravnomjerno raspoređena, a trendovi se značajno razlikuju ovisno o specifičnoj industrijskoj grani. Dok su neki sektori uspjeli optimizirati svoje procese i smanjiti energetski otisak, drugi su zabilježili rast potrošnje uslijed povećanja obujma proizvodnje ili specifičnih tehnoloških zahtjeva.
U odnosu na prethodnu godinu, smanjenje potrošnje energije ostvareno je u sljedećim industrijskim granama:
- Industrija obojenih metala
- Industrija prometne opreme
- Prehrambena industrija
- Drvna industrija
- Tekstilna industrija
S druge strane, u ostalim granama industrije zabilježen je porast potrošnje energije. Ovi podaci ukazuju na to da su radno intenzivne i tradicionalne grane, poput tekstilne i drvne industrije, vjerojatno prošle kroz procese restrukturiranja ili smanjenja kapaciteta, što se izravno odrazilo na njihovu manju energetsku potražnju. Istovremeno, tehnološki zahtjevniji sektori bilježe rast, što zahtijeva sustavno planiranje energetske opskrbe.
Kako poduzetnici mogu odgovoriti na energetske izazove?
S obzirom na to da su cijene električne energije, plina i toplinarstva i dalje nestabilne, hrvatski poduzetnici moraju aktivno raditi na strategijama za smanjenje energetske ovisnosti. Stručnjaci preporučuju nekoliko ključnih koraka za postizanje dugoročne održivosti:
- Provedba detaljnih energetskih pregleda: Prvi korak prema uštedi je precizno identificiranje mjesta gdje dolazi do gubitka energije u proizvodnim procesima.
- Investiranje u vlastite izvore energije: Instalacija solarnih elektrana na krovovima proizvodnih hala pokazala se kao jedna od najisplativijih investicija s brzim povratom ulaganja.
- Modernizacija opreme: Zamjena starih strojeva energetski učinkovitijim rješenjima može značajno smanjiti potrošnju električne energije.
- Uvođenje sustava za upravljanje energijom: Korištenje naprednih softverskih rješenja omogućuje praćenje potrošnje u realnom vremenu i brzu reakciju na anomalije.
Zaključak
Izvješće Energetskog instituta Hrvoje Požar jasno pokazuje da se struktura potrošnje energije u hrvatskom gospodarstvu dinamično mijenja pod utjecajem tržišnih pritisaka. Dok ukupna potrošnja u industriji bilježi blagi rast, primjetno je da se poduzeća prilagođavaju promjenama cijena supstitucijom energenata. Kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost hrvatskih proizvoda na globalnom tržištu, nužno je nastaviti s investicijama u energetsku učinkovitost i dekarbonizaciju industrijskih procesa.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Što je EIHP i koje izvješće je objavljeno?
Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) je vodeća znanstveno-stručna institucija u Hrvatskoj u području energetike. Objavili su 32. izdanje energetskog pregleda pod nazivom “Energija u Hrvatskoj”, koje donosi detaljne podatke za 2023. godinu.
2. Je li potrošnja energije u hrvatskoj industriji porasla ili pala?
U 2023. godini zabilježen je rast potrošnje energije u industriji za 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dugoročni trend (2018. – 2023.) pokazuje blagi prosječni godišnji rast od 0,2 posto.
3. Koji su se energenti više koristili u 2023. u odnosu na 2018. godinu?
Zabilježen je porast udjela tekućih goriva, neobnovljivog otpada te pare i vrele vode, dok je udio prirodnog plina, električne energije i obnovljivih izvora energije zabilježio pad.
4. Koje su industrijske grane smanjile potrošnju energije?
Smanjenje potrošnje energije zabilježeno je u industriji obojenih metala, industriji prometne opreme, prehrambenoj, drvnoj te tekstilnoj industriji.