Odlazak u mirovinu, bilo onu starosnu ili prijevremenu, predstavlja značajnu prekretnicu u životu svakog pojedinca. Mnogi se pitaju kada mogu prestati s aktivnim radom i prepustiti se zasluženom odmoru, a posebno je zanimljiva tema prijevremene mirovine. Iako se financijski razlozi ne pojavljuju uvijek kao primarni motiv za raniji odlazak u mirovinu, zdravstveni problemi ili želja za uživanjem u poznijim godinama života mogu potaknuti takvu odluku. Važno je napomenuti da svaki slučaj umirovljenja ima svoje specifičnosti, stoga je najbolji i najprecizniji izvor informacija Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), gdje će vam detaljno objasniti ispunjavate li uvjete i koliki će biti iznos vaše mirovine.
Kombinacija beneficiranog radnog staža, koji omogućuje raniji odlazak u mirovinu, te raznih drugih mogućnosti i kombinacija uvjeta čini ovu temu kompleksnom. S obzirom na to da bi detaljna analiza svakog pojedinačnog slučaja bila nemoguća, ovaj članak teži ponuditi pojednostavljen pregled uvjeta za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, fokusirajući se na promjene koje su se dogodile i koje nas očekuju.
Razlike u uvjetima za muškarce i žene te njihovo izjednačavanje
Povijesno gledano, uvjeti za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu razlikovali su se između muškaraca i žena u Hrvatskoj. Muškarci bi pravo na prijevremenu mirovinu ostvarivali s navršenih 60 godina života i 35 godina staža. Situacija za žene bila je nešto drugačija, ali su i za njih predviđene značajne promjene s ciljem izjednačavanja uvjeta.
Prema postojećim zakonskim rješenjima, u prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine, žene su imale povoljnije uvjete, odnosno mogle su ranije otići u mirovinu uz manji potreban staž. Međutim, ovi uvjeti postupno su se mijenjali i postajali stroži kako bi se postiglo potpuno izjednačavanje s muškarcima.
Za tekuću 2023. godinu, žene su mogle ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i 3 mjeseca života te s 32 godine i 6 mjeseci radnog staža. Kako bi se pratio trend postupnog izjednačavanja, svake iduće godine dobna granica za žene povećavala se za tri mjeseca. Tako će, na primjer, u 2024. godini uvjet biti 58 godina i 6 mjeseci života, a u 2025. godini 58 godina i 9 mjeseci. Ovaj trend nastavit će se sve do 2029. godine, kada će žene morati imati navršenih 59 godina i 9 mjeseci života kako bi ispunile uvjet.
Paralelno s povećanjem dobne granice, mijenjali su se i zahtjevi za potrebnim radnim stažem. Svake godine staž je rastao za tri mjeseca. U 2023. godini bilo je potrebno 32 godine i 6 mjeseci staža, dok je u 2024. godini potreban staž iznosio 32 godine i 9 mjeseci. Do 2029. godine, kada će se navršenih 59 godina i 9 mjeseci života kombinirati s minimalno 34 godine i 9 mjeseci staža, uvjeti će se u potpunosti izjednačiti s uvjetima za muškarce.
Od 1. siječnja 2030. godine, uvjeti za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu bit će identični za oba spola. Ovo izjednačavanje predstavlja značajnu promjenu u mirovinskom sustavu.
Visina prijevremene mirovine i faktori utjecaja
Kada je riječ o visini prijevremene starosne mirovine, ona je individualna i ovisi o nizu faktora, uključujući visinu plaće, duljinu radnog staža, ali i vrijeme ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na zakonski propisanu dob za starosnu mirovinu.
Općenito pravilo nalaže da se iznos mirovine smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu prije navršenih zakonskih godina života osiguranika. Ovo smanjenje vrijedi neovisno o ukupnom stažu. Stoga, što ranije osoba ode u mirovinu, to će koeficijent za izračun mirovine biti niži, što rezultira manjim mjesečnim primanjima.
Za precizan izračun svoje prijevremene mirovine, svaki pojedinac treba se obratiti HZMO-u. Tamo će, na temelju svih relevantnih podataka, dobiti točnu informaciju o mogućem iznosu mirovine ukoliko ispuni sve zakonske uvjete.
Posebni uvjeti za odlazak u mirovinu: Invalidska i mirovina zbog stečaja
Osim prijevremene starosne mirovine, postoje i druge kategorije mirovina koje mogu omogućiti raniji prekid radnog vijeka. Jedna od njih je i mirovina zbog invalidnosti.
Invalidska mirovina
Ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu povezano je s određenim, nerijetko teškim, uvjetima. Prema zakonu, invalid rada koji je prošao profesionalnu rehabilitaciju i osposobio se za druge poslove, a nakon rehabilitacije je bio dugotrajno nezaposlen, može ostvariti pravo na privremenu invalidsku mirovinu. Ključni uvjeti za to uključuju:
- Nezaposlenost koja je trajala najmanje pet godina nakon završene rehabilitacije.
- Nezaposlenost koja je trajala do navršenih 58 godina života.
- Prihvaćanje svake ponude za zaposlenje bez odgađanja i bez odbijanja ponuđenog posla od nadležnog tijela za zapošljavanje.
Dakle, ostvarivanje ovog prava zahtijeva godine provedene bez zaposlenja, uz ispunjavanje niza drugih specifičnih kriterija, te tek nakon toga, s navršenih 58 godina života, može se doći u obzir za ovakvu vrstu mirovine.
Pravo na privremenu invalidsku mirovinu može ostvariti i invalid rada koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je kasnije ponovno ostao bez posla.
Mirovina u slučaju stečaja poslodavca
Postoji i mogućnost odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu u okolnostima stečaja poslodavca. Međutim, i ovdje su propisani jasni uvjeti. Osiguranik koji je ostao bez zaposlenja zbog stečaja poslodavca i neposredno prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu proveo je dvije godine neprekidno u statusu nezaposlene osobe prijavljene nadležnoj službi za zapošljavanje, može ostvariti ovo pravo.
Ova odredba osigurava određenu sigurnost za radnike koji su ostali bez posla uslijed poslovnih neuspjeha poslodavca, nudeći im mogućnost prijelaza u mirovinu pod specifičnim uvjetima nakon određenog razdoblja nezaposlenosti.
Zaključak
Planiranje odlaska u mirovinu, a posebice prijevremenu mirovinu, zahtijeva pažljivo informiranje i razmatranje svih dostupnih opcija i uvjeta. Iako su zakonske odredbe podložne promjenama, HZMO ostaje ključni partner u procesu dobivanja točnih informacija. Razumijevanje dobne granice, potrebnog staža, kao i potencijalnog smanjenja mirovine zbog ranijeg odlaska,