Svaki zaposleni pojedinac suočit će se s potrebom odlaska na bolovanje u nekom trenutku svoje karijere. Bez obzira radi li se o osobnoj bolesti, ozljedi ili brizi o članu obitelji, važno je razumjeti proceduru otvaranja bolovanja, kao i prava i obveze koje proizlaze iz njega. Pravilno postupanje osigurava neometano ostvarivanje prava na naknadu i olakšava proces kako zaposleniku, tako i poslodavcu.
Ovaj vodič pruža detaljan pregled svega što trebate znati kada je u pitanju bolovanje, od definicije i trajanja do isplate naknade i specifičnih situacija.
Što je bolovanje i kada se otvara?
Bolovanje predstavlja privremenu nesposobnost za rad koja nastaje kao posljedica bolesti, ozljede ili drugih opravdanih okolnosti koje onemogućavaju zaposleniku ispunjavanje radnih obaveza definiranih ugovorom o radu. Važno je napomenuti da bolovanje nije ograničeno samo na osobne zdravstvene probleme. Moguće je otvoriti bolovanje i zbog skrbi o bolesnom djetetu ili supružniku.
Tijekom bolovanja, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu plaće koja je regulirana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Visina i trajanje ove naknade ovise o specifičnim okolnostima nastanka bolovanja, a sve u skladu s Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja.
Iako primarnu ulogu u utvrđivanju početka i trajanja bolovanja ima obiteljski liječnik, u proces mogu biti uključeni i specijalisti određenih medicinskih grana, kao i primarni stomatolog ili pedijatar. Međutim, konačnu odluku o prihvaćanju preporuke za bolovanje donosi obiteljski liječnik. Za specifične slučajeve, poput trudnoće ili ginekoloških problema, bolovanje otvara i kontrolira primarni ginekolog.
U situacijama kada zaposlenik nije zadovoljan trajanje bolovanja koje mu je propisao liječnik, postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za mišljenje i ocjenu Liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ovo povjerenstvo može, ali ne mora, produljiti bolovanje.
Procedura otvaranja bolovanja: Korak po korak
U trenutku kada postanete privremeno nesposobni za rad zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, prva i najvažnija dužnost jest obavijestiti svog poslodavca što je prije moguće. Ova obavijest omogućava poslodavcu da poduzme potrebne organizacijske mjere kako bi nadoknadio vašu odsutnost.
Osim same obavijesti, zakonska obaveza je u roku od tri dana od početka bolovanja poslodavcu dostaviti liječničku potvrdu. Ova potvrda, poznata kao “doznaka”, mora biti ispunjena od strane vašeg obiteljskog liječnika. U njoj se navodi dijagnoza, očekivano trajanje bolovanja te ostali relevantni podaci. Doznaku možete osobno dostaviti poslodavcu ili to može učiniti netko u vaše ime.
Važno je naglasiti da se cijeli proces mora odvijati u skladu sa zakonskim propisima kako bi se izbjegle potencijalne komplikacije i osiguralo nesmetano ostvarivanje prava na naknadu.
Naknada plaće tijekom bolovanja: Visina i isplata
Visina naknade plaće tijekom bolovanja često je tema rasprava jer je svima jasno da ona obično iznosi manje od redovne plaće. Zakonska regulativa predviđa tri osnovna modela isplate naknade:
- Model 1: Naknadu obračunava i isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava.
- Model 2: Naknadu obračunava i isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava, a potom traži povrat (refundaciju) sredstava od HZZO-a.
- Model 3: Naknadu obračunava i isplaćuje HZZO izravno zaposleniku.
Pravilnik definira i visinu naknade. Za bolovanje koje traje do 42 dana (ili sedam dana za radne osobe s invaliditetom), naknadu isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava. U tom slučaju, visina naknade ne smije biti niža od 70 posto od osnovice za obračun naknade. Ova osnovica se najčešće temelji na prosjeku plaće ostvarene u prethodnom razdoblju.
Za bolovanja koja traju dulje od 42 dana (ili osam dana za radne osobe s invaliditetom), teret isplate naknade prelazi na HZZO. Iako poslodavac nastavlja isplaćivati plaću zaposleniku, HZZO je obavezan refundirati ta sredstva poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. Na taj način, financijski teret se u konačnici prenosi na HZZO.
Što se tiče visine naknade tijekom duljeg bolovanja, prvih šest mjeseci neprekinutog bolovanja naknada iznosi 70 posto od osnovice. Ako bolovanje potraje duže od šest mjeseci neprekidno, naknada se povećava na 80 posto od osnovice.
HZZO također propisuje i najviši mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme kada se isplata vrši na teret HZZO-a. Trenutno, taj iznos iznosi proračunsku osnovicu uvećanu za 28 posto, što je u lipnju 2024. godine otprilike 565,04 eura (4.257,28 kuna).
Bolovanje za vlasnike i direktore tvrtki
Često se postavlja pitanje kako će vlasnici i direktori tvrtki regulirati svoje bolovanje. Odgovor je jednostavan: na isti način kao i svi drugi zaposlenici. Bez obzira na svoju ulogu u tvrtki, ukoliko ste u njoj zaposleni, podliježete istim pravilima i procedurama.
To znači da ćete u slučaju potrebe otići liječniku, otvoriti bolovanje, dobiti odgovarajuću doznaku i istu dostaviti računovodstvu tvrtke. Računovodstvo će zatim, prema zakonskim kriterijima, obračunati i isplatiti naknadu. Ključno je osigurati potpunu transparentnost i pridržavanje zakonskih odredbi kako bi se izbjegli eventualni strahovi ili problemi.
Zaključak
Odlazak na bolovanje je neizbježan dio radnog vijeka i stoga je ključno dobro poznavati cijelu proceduru. Pravovremena obavijest poslodavcu, dostava liječničke dokumentacije u zakonskom roku te razumijevanje prava na naknadu plaće ključni su elementi za nesmetano ostvarivanje prava i ispunjavanje obaveza. Pridržavanjem navedenih koraka, proces bolovanja prolazi glatko, osiguravajući mir i sigurnost za zaposlenika i njegovu obitelj, dok istovremeno omogućava poslodavcu pravilnu organizaciju rada.
”
}