Treba li dobrovoljno mirovinsko osiguranje ići na remont?
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, poznato kao III. mirovinski stup, temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji u Hrvatskoj. Pojedinci koji su se odlučili za ovaj oblik štednje za starost, smatraju da kao vlasnici sredstava na svom osobnom računu u izabranom mirovinskom fondu, mogu raspolagati svojom ušteđevinom po vlastitom nahođenju i u skladu s vlastitim interesima. Međutim, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisuje da članu fonda po ostvarivanju prava na mirovinu, mirovinsko društvo koje upravlja mirovinskim fondom izvršava isplatu zatraženog iznosa u gotovini u visini od najviše 30 posto iznosa na osobnom računu člana fonda. S ostatkom ušteđenih sredstava, član fonda mora kupiti svoju mirovinu putem životne rente.
Problemi s trenutnim sustavom
Ukratko, pojedinac dobrovoljno uplaćuje svoja sredstva u fond, ali ne može raspolagati u cijelosti i "dobrovoljno" pristaje da mu se ušteđevina isplaćuje putem rente. Svjetska iskustva, pa i ona hrvatska, pokazuju da pojedinci nisu skloni ulagati svoju imovinu u rente koje bi im trebale osigurati siguran prihod u starosti. Unatoč tome što ekonomska znanost tvrdi da je ulaganje u rente najsigurniji i najefikasniji način financiranja starije životne dobi, ljudi to ne doživljavaju tako. Ovo se ponašanje naziva "rentnom zagonetkom".
Primjer iz Hrvatske
U ožujku 2023. godine, u Hrvatskoj je životno osiguranje nudilo 11 društava za osiguranje koja su prikupila 75.529.092 eura naplaćene premije i ostvarila ukupno 773.593 životnih osiguranja. Istovremeno, naplaćena premija rentnog osiguranja iznosila je 719.289 eura, a ukupni broj osiguranja iznosio je 3.357. Iz ovih podataka se može vidjeti da kod nas ne postoji tržište rentnog osiguranja. Stoga ne čudi da još uvijek niti jedno društvo za životno osiguranje ne nudi isplatu mirovine putem svoje životne rente.
Situacija u razvijenim zemljama
Ništa bolja situacija nije ni u razvijenim zemljama. Kada je u američkim mirovinskim planovima definiranih naknada ugrađena opcija mogućih jednokratnih isplata, oko polovine domaćinstava bira isplatu cjelokupnog ušteđenog iznosa. Samo 10 posto korisnika mirovinskih shema definiranih doprinosa koji odlaze u mirovinu nakon navršenih 65 godina života ulaže svoju financijsku imovinu u životne rente.
Predlozi za promjene
Kao što stvari sada stoje, ni mi nismo odgonetnuli "rentnu zagonetku". Kao i uvijek, mali čovjek je ostao sam i poražen. Najprije ga je sustav natjerao da sam preuzme rizik ulaganja u svoju mirovinsku štednju, a onda mu je uskratio da sam raspolaže svojom mirovinskom ušteđevinom. Na kraju, mirovinski fondovi nisu uopće odgovorni za stanje osobnog računa člana fonda, već je za to "odgovorno" financijsko tržište, a za iznos mirovine nisu odgovorna samo mirovinska osiguravajuća društva već i visine uplaćenih sredstava s osobnog računa člana fonda.
Rješenja
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje trebalo bi promijeniti u oba svoja segmenta:
- Po ostvarivanju prava na mirovinu, članu fonda bi se trebala osigurati isplata s njegovog osobnog računa u visini od najmanje 50 posto iznosa na računu fonda.
- Država bi trebala osigurati mirovinskim osiguravajućim društvima (i ostalima koji isplaćuju mirovine po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja) takve financijske instrumente koji bi stvarno omogućili pokrivanje njihovih dugoročnih obveza po isplatama mirovina. Pored toga, zakonski bi se trebalo osigurati da, kao i u slučaju obveznog mirovinskog osiguranja, ponuditelji mirovina moraju nuditi životne rente s nekom vrstom sudjelovanjem u dobiti.
Zaključak
U međuvremenu, onima koji razmišljaju o dobrovoljnoj štednji za mirovinu preporučio bih da istraže moguće alternative, onima koji su već u III. mirovinskom stupu da ostanu što dulje u fondovima, a onima koji su pred isplatom mirovine da dobro razmisle koju vrstu i oblik isplate mirovine žele budući da je to put bez povratka.
Često postavljana pitanja
Što je dobrovoljno mirovinsko osiguranje?
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, poznato kao III. mirovinski stup, temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji.
Koje su glavne karakteristike dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj, dobrovoljno mirovinsko osiguranje uključuje uplaćivanje sredstava u mirovinski fond, iz kojeg će se članu fonda po ostvarivanju prava na mirovinu isplatiti određeni iznos.
Koji su problemi s trenutnim sustavom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja?
Pojedinci koji se odluče za dobrovoljno mirovinsko osiguranje suočeni su s ograničenim raspolaganjem svojom ušteđevinom te složenim procesom isplate mirovine putem životne rente.
Koje su predložene promjene u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja?
Predložene promjene uključuju povećanje udjela isplate s osobnog računa člana fonda te uvođenje financijskih instrumenata koji bi omogućili pokrivanje dugoročnih obveza po isplatama mirovina.