Zašto je treći mirovinski stup ključan za financijsku stabilnost u budućnosti
U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih kadrova postalo je izazovnije nego ikada. Poslodavci sve češće traže načine kako zaposlenicima ponuditi dodatnu vrijednost koja nadilazi osnovnu plaću, a pritom ostaje porezno učinkovita. Jedan od najpotcjenjenijih, ali iznimno korisnih alata u tom procesu svakako je dobrovoljna mirovinska štednja, poznatija kao treći mirovinski stup.
Za razliku od klasičnih bonusa ili novčanih nagrada koje se odmah troše, treći stup predstavlja dugoročnu investiciju u osobnu financijsku sigurnost. Ono što ga čini posebno atraktivnim za poslodavce jest činjenica da se radi o neoporezivom trošku, dok za zaposlenike predstavlja oblik štednje koji država dodatno potiče. U ovom ćemo članku detaljno razložiti kako funkcionira ovaj sustav, koje su prednosti za obje strane te zašto bi treći mirovinski stup trebao biti dio strategije svakog financijski osviještenog pojedinca i poduzeća.
Porezne olakšice i prednosti za poslodavce
Poslodavci u Hrvatskoj raspolažu s nizom mogućnosti za neoporezive isplate, poput božićnica, regresa ili darova za djecu. Iako su te isplate popularne među zaposlenicima zbog trenutnog povećanja kućnog budžeta, uplate u treći mirovinski stup nude dugoročniju vrijednost. Prema trenutnim propisima, poslodavac može uplaćivati premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za svoje zaposlenike kao neoporezivi primitak do iznosa od 66,36 eura mjesečno, što na godišnjoj razini iznosi 796,44 eura.
Ključne prednosti za poslodavca uključuju:
- Porezno priznati trošak: Sve uplate u treći mirovinski stup smatraju se porezno priznatim troškom poslovanja, čime se izravno smanjuje osnovica poreza na dobit.
- Optimizacija troškova: U usporedbi s isplatom dodatne neto plaće, poslodavac značajno štedi jer na uplate u treći stup ne plaća doprinose ni porez na dohodak, pod uvjetom da se kreće u zakonskim okvirima.
- Fleksibilnost: Poslodavac nije obvezan imati ujednačenu politiku prema svim zaposlenicima, što znači da može prilagoditi dinamiku i iznose uplata prema vlastitoj strategiji nagrađivanja.
Važno je napomenuti da, ukoliko poslodavac odluči uplaćivati iznose iznad propisanog neoporezivog praga, taj višak tretira kao plaću u naravi, na koju se obračunavaju svi pripadajući porezi i doprinosi. Stoga je važno precizno planirati uplate kako bi se maksimalno iskoristile porezne pogodnosti.
Benefiti za zaposlenike: Više od obične štednje
Za zaposlenika, uplata poslodavca u treći stup znači da se dio njegove kompenzacije usmjerava u fond koji će mu osigurati mirnije umirovljeničke dane. Iako taj novac nije odmah dostupan na tekućem računu, on predstavlja imovinu koja raste kroz vrijeme. Najveća prednost za zaposlenika je što na taj iznos ne plaća porez, a država dodatno potiče takvu štednju kroz državna poticajna sredstva (DPS).
Evo zašto je ova vrsta štednje izuzetno isplativa:
- Državna poticajna sredstva (DPS): Država svake godine isplaćuje poticaje u visini od 15% na uplaćeni iznos u dobrovoljni mirovinski fond, uz određeni maksimalni godišnji limit. To je prinos koji je gotovo nemoguće ostvariti na klasičnim štednim računima.
- Prinos fonda: Sredstva se ulažu u različite financijske instrumente, čime se ostvaruje prinos koji kroz desetljeća značajno povećava glavnicu.
- Nasljednost sredstava: U slučaju smrti korisnika prije početka isplate mirovine ili tijekom isplate, sredstva na računu trećeg stupa postaju nasljedna, što znači da novac ostaje obitelji.
- Vlasništvo: Sredstva su u potpunosti u vlasništvu zaposlenika, bez obzira na promjenu poslodavca.
Zaključak
Treći mirovinski stup predstavlja rijedak primjer financijskog instrumenta gdje su interesi poslodavca i zaposlenika u potpunosti usklađeni. Poslodavac smanjuje poreznu osnovicu i gradi reputaciju odgovorne tvrtke, dok zaposlenik dugoročno gradi financijsku neovisnost uz značajnu pomoć države i poslodavca. U vremenima kada su mirovinski sustavi pod pritiskom demografskih promjena, oslanjanje isključivo na prvi i drugi stup često nije dovoljno za održavanje životnog standarda u starosti. Stoga je treći stup nezaobilazan alat za svakoga tko želi proaktivno upravljati svojom budućnošću.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Mogu li uplaćivati u treći stup ako sam samozaposlena osoba?
Da, obrti i samozaposlene osobe koji su u sustavu poreza na dohodak mogu koristiti iste porezne olakšice za uplate u dobrovoljni mirovinski fond kao i poduzeća.
Što se događa s uplatama ako promijenim poslodavca?
Sredstva u trećem mirovinskom stupu su vaše osobno vlasništvo. Ako promijenite poslodavca, štednja ostaje na vašem računu u mirovinskom fondu i možete nastaviti s uplatama samostalno ili dogovoriti nastavak uplata s novim poslodavcem.
Kada mogu podići novac iz trećeg mirovinskog stupa?
Sredstva su dostupna za isplatu kada navršite 55 godina života (ili 50 godina za one koji su ugovor sklopili prije kraja 2018. godine). Važno je provjeriti uvjete vašeg konkretnog ugovora o članstvu u fondu.
Je li državni poticaj (DPS) zajamčen?
Državna poticajna sredstva se isplaćuju sukladno važećim zakonima i propisima koji uređuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, ovisno o visini godišnjih uplata građana.