U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je uvedena nova, sveobuhvatna forma socijalne pomoći – inkluzivni dodatak. Ovaj dodatak zamijenio je četiri prethodna oblika pomoći, a cilj mu je osnažiti osobe s invaliditetom i smanjiti birokratske prepreke. U nastavku detaljno objasnićemo tko je kandidat za dodatak, kako je podnijeti, koliko vremena je potrebno za odluku i kako napraviti žalbu ukoliko se rezultat ne podudara s očekivanjima.
U uvjetima koje ulazi u prilog
Inkluzivni dodatak definirana je u Zakonu o socijalnoj skrbi. Za dobivanje dodatka osoba mora biti zabilježena u registru osoba s invaliditetom, a djetetu – registrirana je u dužnom zdravstvenom registru. Osim toga, iznosi se tri osnovne kategorije: instalacija preznj, fizička, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja s templatom stupnjeva. Svaka od tih kategorija ima specifične uvjete. Prvi i drugi stupanj se relevantan za dijete, dok se turni od trećeg do četvrtog stupnja primjenjuju i na odrasle. U dodatnom dijelu zakona propisano je da osoba s djetetom može podnijeti zahtjev ili zakonski zastupnik.
Koju službu postojeći beneficijenti ne mogu imati
Osobe koje već primaju druge oblike socijalne pomoći ne mogu dobiti inkluzivni dodatak ako:
- dobivaju užiednu osiguranju stanovanja pod odredbama zakona o socijalnoj skrbi;
- dobivaju osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu prema posebnom zakonu ili imaju rok na 31.12.1998.;
- posjeduju dodatni imovinski kapital, kao što su drugi stan ili poslovni prostor koji nisu u upotrebi za registriranu djelatnost.
Iznos i razine dodatka
Osnovica za izračun dodatka iznosi 120 eur. Zatim se iznosi određuje u pet razina ovisno o stupnju invaliditeta:
- Razina 1 – 600 % osnovice, 720 eur;
- Razina 2 – 400 % osnovice, 480 eur;
- Razina 3 – 360 % osnovice, 432 eur;
- Razina 4 – 135 % osnovice, 162 eur;
- Razina 5 – 115 % osnovice, 138 eur.
Kako i gdje podnijeti zahtjev
Zahtjev podnosi se Hrvatskom zavodu za socijalni rad (HZSR). Moguće je podnijeti ga osobno u nadležnom području, putem pošte ili elektronički, ako je elektronička usluga aktivna (e‑Građani). Ključni dokumenti koji se prilažu su:
- popunjen obrazac HZSR-a (obično dostupne online ili u uredu);
- identifikacijski dokument – osebna iskaznica ili stranica za putovanje;
- medicinska dokumentacija koja potvrđuje stupanj invaliditeta (npr. liječni izvještaj, zaključno vještanje ZOSU);
- dokazi o postojećim socijalnim isplata, ako ih je osoba već primala.
Na osnove se ne radi o većem zahtjevu, već o automatiziranom čitanju podataka iz registracije, gdje HZSR dolazi do rješenja uz pomoć odredišnih komisija.
Obrada zahtjeva i prosječni rokovi
Po primitku zahtjeva HZSR osfigura strukturu procesa. Ako nije potreban dodatni vještasti postupak, odluka donosi se za 15 dana. Ukoliko je potreban test, rok se produžuje do 30 dana. U praksi, međutim, mnogi korisnici primjećuju značajno duže vremenske intervale. Na rasponu 115.000 zahtjeva koji još čekaju obradu, neki se dodatno zadržavaju i mjesecima, što stavlja dodatni pritisak na sustav.
Obrada i priznavanje ostvarenih prava
Od 1. siječnja 2024. godine, nadležnost HZSR je ime 199.024 osobe, a 168.612 je već primilo isplatu. Ostatak od oko 115.000 je još u tijeku, uključujući i 48.000 korisnika koji ranije nisu dobili konačno rješenje. Osim toga, 67.100 novih podnesaka ukazuju na trajan rast interesa za ovu potporu.
Odbijanje zahtjeva i mogućnost žalbe
Nechvrtej odgovor je, nažalost, povezan s odbijenim zahtjevima. Od početka primjene zakona bilo je više od 200.000 rješenja, a oko 17.000 je rezultiralo odbijanjem. Uz takve odluke uvijek postoji pravo na žalbu nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP).
Koji su uvjeti za žalbu?
- Žalbu podnosi se u roku od 15 dana od primitka rješenja;
- Podnosi se pisanim putem, navedeno u Zakonisu o upravnom postupku;
- Žalba se šalje HZSR-u koji je donio odluku, a zate klanica je dalje dostavljena Ministarstvu.
Sadržaj žalbe
Za pravilno napisan zahtjev potrebno je uključiti: ime, prezime, OIB i adresu; broj i datum odluke; izričite razloge za žalbu (krivo utvrđen stupanj, pogrešno vještanje, nepotpuni dokazi); te eventualno tražite promjenu u iznosu ili statusu potporе. Potreban je i popratni dokument – dodatna medicinska dokumentacija ili mišljanja liječnika.
Rok provere i mogućnost sudskog postupka
Minišn traži donošenje odluke u roku od 60 dana od primitka žalbe. Ako se taj rok ne poštuje, nositelj žalbe može podnijeti zahtjev za sudski postupak. Ovo je način kako se osigurava pravda i nadzorne funkcije nad mogućnostima u administraciji.
Žalba u praksi – praktični savjeti
Često se čini da im je potrebno puno dokaza, ali ključno je svjestan kvalitete dokumentacije. Razumijevanje zakonskih inicijativ i pravilnog oblikovanja žalbe često ispunjava ključnu ulogu u postizanju pozitivne promjene.
Zaključak
Inkluzivni dodatak predstavlja značajan korak ka potpunijoj socijalnoj inkluziji osoba