Poslovno okruženje u Republici Hrvatskoj neprestano se prilagođava novim zakonskim okvirima, a jedna od najznačajnijih domena svakako je porezni sustav. Početkom 2024. godine na snagu su stupile izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje donose niz prilagodbi. Iako se neke od ovih promjena mogu činiti tehničkim ili kozmetičkim, one nose bitne implikacije za svakodnevno poslovanje mnogih poduzeća i obrta. Razumijevanje ovih pravila ključno je za održavanje usklađenosti s propisima te za pravilno upravljanje novčanim tokovima unutar tvrtke.
Promjena praga za ulazak u sustav PDV-a
Jedna od najistaknutijih, ali ujedno i najjednostavnijih promjena, odnosi se na reviziju praga za obvezan ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost. Od 1. siječnja 2024. godine prag je zaokružen na iznos od 40.000 eura. Prethodno je taj prag iznosio 39.816,84 eura, što je bio iznos dobiven izravnom konverzijom iz hrvatske kune u euro. Zaokruživanje na okruglih 40.000 eura prvenstveno služi administrativnom pojednostavljenju i lakšem praćenju prihoda za male poduzetnike.
Iako ova promjena nije drastična, važno je napomenuti da sukladno prijelaznim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, svi porezni obveznici koji su tijekom 2023. godine ostvarili prihode iznad spomenutog praga od 40.000 eura, postaju obveznici PDV-a od početka 2024. godine. Oni poduzetnici koji se nalaze u sustavu, a čiji prometi nisu prešli navedenu granicu, imali su priliku zatražiti brisanje iz registra do 15. siječnja 2024. godine. U protivnom, ostaju u sustavu naredne tri kalendarske godine, što naglašava važnost pravovremenog praćenja financijskih rezultata.
Fleksibilnost kod ispravka porezne osnovice
Značajnija i materijalno bitnija izmjena odnosi se na mogućnost ispravka porezne osnovice u određenim situacijama. Dopune Zakona o PDV-u, konkretno dodane odredbe u članku 33., značajno olakšavaju položaj isporučitelja dobara i usluga. Dosadašnja praksa zahtijevala je pribavljanje suglasnosti od kupca prilikom storniranja računa ili odobravanja naknadnih popusta, što je u praksi često stvaralo administrativne poteškoće i zastoje.
S novim propisima, isporučitelj više ne mora čekati suglasnost kupca za umanjenje porezne osnovice u slučaju storniranja isporuke ili odobrenja popusta. Dovoljno je da kupca obavijesti o provedenom ispravku. Međutim, ključno je napomenuti da se ovo pravilo primjenjuje isključivo na račune izdane od 1. siječnja 2024. godine. Za sve ranije izdane račune i dalje vrijede stari propisi koji zahtijevaju suglasnost druge strane.
Postupanje u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja
Jedna od najpoželjnijih izmjena za likvidnost poduzeća je mogućnost povrata ili otpisa PDV-a u situacijama kada naplata potraživanja nije moguća. Porezni obveznici sada mogu ispraviti poreznu osnovicu ako potraživanje za isporučena dobra ili obavljene usluge nije naplaćeno dulje od jedne godine od dana dospijeća. Ovo pravo može se iskoristiti unutar roka od šest mjeseci od trenutka kada se steknu uvjeti za to.
Ipak, ovo pravo nije apsolutno. Zakon propisuje stroge uvjete pod kojima se ispravak može provesti, zahtijevajući da obveznik dokaže kako je postupao s „pažnjom dobroga gospodarstvenika“. To konkretno znači da obveznik mora imati pokrenut ovršni postupak, sudsku parnicu ili postignutu nagodbu s dužnikom koji nije povezana osoba. Svrha ovih mjera je dokazati Poreznoj upravi da su uloženi stvarni napori kako bi se naplata ostvarila.
Administrativne obveze i izvještavanje
Proces ispravka porezne osnovice prati i nova administrativna obveza. Porezni obveznik dužan je o svakom ispravku obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave putem elektroničkog obrasca pod nazivom PDV-Ispravak. Ova obavijest podnosi se u roku za podnošenje PDV prijave za razdoblje u kojem je ispravak izvršen.
Također, važno je naglasiti obvezu kupca. Kada dobavljač obavijesti kupca o smanjenju porezne osnovice po osnovi nenaplaćenog potraživanja, kupac je dužan proporcionalno ispraviti odbitak pretporeza. U suprotnom, Porezna uprava može izdati rješenje kojim će kupca zadužiti za iznos pretporeza koji je neopravdano zadržan. Također, ako bi se potraživanje kasnije naplatilo, prvotni ispravak se poništava i dobavljač ponovno plaća razliku PDV-a.
Zaključak
Promjene u sustavu PDV-a za 2024. godinu predstavljaju korak prema pravednijem i učinkovitijem poreznom sustavu. Iako su tehničke izmjene poput zaokruživanja praga za ulazak u sustav očekivane, mogućnost lakšeg ispravka porezne osnovice kod nenaplaćenih potraživanja predstavlja konkretnu pomoć gospodarstvenicima. Uz pravilnu primjenu novih pravila i strogo poštivanje propisane procedure izvještavanja, poduzetnici mogu lakše upravljati rizicima i financijskim obvezama, čime se jača stabilnost njihovog poslovanja.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Pitanje: Što se događa ako kupac ne ispravi pretporez nakon obavijesti o ispravku?
Odgovor: Ako kupac ne izvrši ispravak odbitka pretporeza nakon što ga dobavljač obavijesti da je umanjio poreznu osnovicu, Porezna uprava će donijeti rješenje kojim će ga zadužiti za taj iznos.
Pitanje: Mogu li tražiti povrat PDV-a za račun iz 2022. godine koji još uvijek nije naplaćen?
Odgovor: Ne, za račune izdane prije 1. siječnja 2024. godine i dalje se primjenjuju stari propisi koji zahtijevaju suglasnost kupca za umanjenje porezne osnovice.
Pitanje: Što znači postupanje s „pažnjom dobroga gospodarstvenika“?
Odgovor: To znači da porezni obveznik mora dokazati da je poduzeo konkretne pravne korake za naplatu potraživanja, poput pokretanja ovrhe, sudskog postupka ili postizanja nagodbe, prije nego što stekne pravo na ispravak porezne osnovice.