Hrvatsko se društvo, poput mnogih europskih zemalja, suočava s izraženim demografskim promjenama i starenjem stanovništva. U takvim okolnostima, održivost gospodarstva i mirovinskog sustava uvelike ovisi o maksimalnom iskorištavanju svih raspoloživih radnih potencijala. Unatoč tome, jedna iznimno vrijedna skupina radne snage često ostaje po strani i nedovoljno iskorištena. Riječ je o ženama starijima od 55 godina. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je trenutačno više od 11 tisuća nezaposlenih žena u ovoj dobnoj skupini. Među njima je velik broj onih koje posjeduju visoko obrazovanje, bogato životno i profesionalno iskustvo te snažnu želju za radom, no na putu do zaposlenja suočavaju se s brojnim preprekama.
Povratak na tržište rada u zreloj životnoj dobi donosi specifične izazove koji nadilaze samu potragu za poslom. Oni su duboko ukorijenjeni u društvenim strukturama, tradicionalnim ulogama i predrasudama poslodavaca. Kako bismo razumjeli kako pomoći ovoj ranjivoj, a istovremeno iznimno sposobnoj skupini, potrebno je detaljno analizirati prepreke s kojima se susreću te definirati konkretne korake koje država, poslodavci i društvo u cjelini moraju poduzeti.
Društvene uloge i nejednak podjela obveza kao glavna kočnica
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju žene iznad 55 godina jest takozvani “dvostruki teret” obiteljskih obveza. Tradicionalna podjela uloga u hrvatskom društvu i dalje nameće ženama primarnu odgovornost za brigu o kućanstvu i obitelji. U ovoj životnoj fazi, žene se često nalaze u poziciji da moraju skrbiti o ostarjelim i nemoćnim roditeljima, bolesnim partnerima, ali i pomagati u odgoju i čuvanju unučadi.
Podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) jasno oslikavaju ovu problematiku u usporedbi s drugim europskim zemljama:
- Skrb o ovisnim članovima: U Hrvatskoj svakodnevnu skrb o djeci, starijima i nemoćnim osobama obavlja čak 39 % žena u usporedbi s 28 % muškaraca. Za usporedbu, u Švedskoj je taj omjer potpuno uravnotežen i iznosi 25 % naprema 25 %.
- Kućanski poslovi: Razlika je još drastičnija kada je riječ o svakodnevnim kućanskim poslovima i kuhanju. U Hrvatskoj te poslove svakodnevno obavlja 78 % žena i tek 34 % muškaraca.
Zbog ovakve raspodjele tereta, ženama starijima od 55 godina iznimno je teško uskladiti intenzivne poslovne obveze s privatnim životom. Kada se tome pribroje nedostatak institucionalne podrške, poput nedovoljnog broja pristupačnih servisa za skrb o starijim osobama, povratak na puno radno vrijeme često postaje neizvediv bez fleksibilnih radnih uvjeta.
Rodni jaz u plaćama i mirovinska nesigurnost
Financijski položaj žena na tržištu rada izravno utječe na njihovu motivaciju, ali i na ekonomske pritiske s kojima se suočavaju u starijoj dobi. Iako se rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj donekle smanjio tijekom i nakon pandemije, on je i dalje prisutan i iznosio je 6,8 % u 2023. godini. Međutim, taj jaz drastično varira ovisno o sektoru:
- Financijski sektor i osiguranje: Muškarci u ovom sektoru zarađuju čak 25,7 % više od svojih kolegica.
- Zdravstvo i socijalna skrb: Iako u ovom sektoru dominiraju žene, razlika u plaćama u korist muškaraca iznosi visokih 23,2 %.
Niže plaće tijekom radnog vijeka izravno se reflektiraju na niže mirovine u budućnosti. Žene starije životne dobi stoga su izložene znatno većem riziku od siromaštva. Kada izgube posao u dobi iznad 55 godina, dugotrajna nezaposlenost dodatno umanjuje njihove šanse za ostvarivanje dostojanstvene mirovine, što ih stavlja u izrazito nepovoljan socioekonomski položaj.
Kako olakšati povratak na tržište rada?
Da bi se ženama starijima od 55 godina omogućio uspješan povratak na tržište rada, nužno je provesti niz koordiniranih mjera. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, naglašava važnost stvaranja uvjeta za brže zapošljavanje i sprječavanje dugotrajne nezaposlenosti, koja s vremenom dovodi do gubitka samopouzdanja i zastarijevanja vještina.
Ključna područja djelovanja uključuju:
- Cjeloživotno obrazovanje i prekvalifikacije: Tehnologija se brzo mijenja, a digitalna pismenost postala je preduvjet za većinu poslova. Programi edukacije moraju biti prilagođeni potrebama starijih radnica kako bi one zadržale konkurentnost na tržištu.
- Razvoj usluga podrške: Država i lokalne zajednice moraju osigurati pristupačne i kvalitetne usluge skrbi za starije i nemoćne članove obitelji. Kada žene imaju sigurnu podršku u brizi za svoje bližnje, lakše se odlučuju na povratak profesionalnim aktivnostima.
- Promicanje ravnopravnije podjele obveza u obitelji: Potrebno je aktivno raditi na podizanju svijesti o važnosti sudjelovanja muškaraca u obiteljskim obvezama i kućanskim poslovima, kako bi se rasteretile žene u zreloj dobi.
Uloga države i poslodavaca: Poticaji i fleksibilnost
Država ima ključnu ulogu u kreiranju poticajnog okruženja kroz aktivne mjere politike zapošljavanja. To uključuje financijske potpore za poslodavce koji odluče zaposliti žene starije od 55 godina, kao i posebne poticaje za samozapošljavanje i pokretanje vlastitog posla u zreloj dobi. Iskustvo i mudrost koje ove žene posjeduju mogu biti izvrstan temelj za poduzetništvo, uz adekvatno mentorstvo i početni kapital.
S druge strane, poslodavci moraju prepoznati prednosti zapošljavanja starijih radnica. Žene u ovoj dobi često donose stabilnost, lojalnost, razvijene komunikacijske vještine i sposobnost rješavanja konflikata. Kako bi privukli i zadržali ovaj kadar, poslodavci bi trebali uvesti fleksibilne radne uvjete, poput rada na daljinu, kliznog radnog vremena ili rada s nepunim radnim vremenom, što omogućuje lakše balansiranje privatnog i poslovnog života.
Preporuke za sustavno poboljšanje položaja žena 55+
Za postizanje dugoročnih rezultata i stvaranje pravednijeg radnog okruženja, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže sljedeće sustavne mjere:
- Procjena učinka na ravnopravnost spolova: Prilikom donošenja svih odluka i zakona vezanih uz zapošljavanje, potrebno je analizirati kako će oni utjecati na položaj žena.
- Povećanje udjela aktivnog stanovništva: Ciljano usmjeriti mjere zapošljavanja prema regijama s visokom stopom nezaposlenosti starijih žena.
- Sigurnost zaposlenja: Poticati poslodavce na sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme kako bi se smanjila egzistencijalna nesigurnost.
- Obiteljski orijentirana poslovna politika: Promovirati i nagrađivati poduzeća koja omogućuju fleksibilnost i podržavaju radnike s obiteljskim obvezama.
Zaključak
Žene starije od 55 godina nisu i ne smiju biti doživljavane isključivo kao “čuvarice obitelji” ili pasivni dio društva. One predstavljaju golemi, a trenutačno zanemareni potencijal za hrvatsko gospodarstvo. Uklanjanjem predrasuda, pružanjem prilika za edukaciju i stvaranjem fleksibilnijih radnih uvjeta, možemo im omogućiti da ravnopravno sudjeluju na tržištu rada. To nije samo pitanje ekonomske nužnosti, već i temeljnog društvenog pravednosti i ravnopravnosti spolova.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Zašto su žene starije od 55 godina u nepovoljnijem položaju na tržištu rada od muškaraca iste dobi?
Žene u ovoj dobi češće nose teret obiteljskih obveza, poput skrbi o starijim članovima obitelji i kućanstvu. Osim toga, češće se suočavaju s rodnim jazom u plaćama tijekom radnog vijeka, što rezultira nižim mirovinskim doprinosima i većom izloženošću riziku od siromaštva.
2. Koje su prednosti zapošljavanja radnica iznad 55 godina za poslodavce?
Ove radnice donose bogato profesionalno i životno iskustvo, emocionalnu zrelost, lojalnost tvrtki te izvrsne vještine rješavanja problema i komunikacije. Često su stabilniji kadar s manjom stopom fluktuacije u usporedbi s mlađim zaposlenicima.
3. Kako država može pomoći u njihovom povratku na posao?
Država može pomoći kroz ciljane financijske potpore za poslodavce, subvencioniranje programa cjeloživotnog obrazovanja i prekvalifikacije, te kroz razvoj infrastrukture za skrb o starijim i nemoćnim osobama, čime se smanjuje obiteljski teret koji leži na ženama.